Porezna tajna sigurna kao u ispovjedaonici

Porezni savjetnik dužan je čuvati kao poreznu tajnu sve činjenice koje je saznao o poreznom obvezniku u poreznom, prekršajnom ili u sudskom postupku. To se naročito odnosi na pronalaske, recepte, patente i identifikacijske oznake poreznog obveznika, ali i na osobne podatke 

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Pravodobno i zakonito izmirivanje javnih davanja (porezi, carine, pristojbe i doprinosi) bitan je dio uspješnog poslovanja, a jedan od pouzdanih načina da taj posao bude obavljen tako da obje strane (poduzetnik i država) budu zadovoljne je angažiranje poreznih savjetnika. Naime, za svaku skupinu nabrojanih vrsta javnih davanja posebnim propisima su uređeni predmet oporezivanja, osnovica i stopa za utvrđivanje iznosa obveze, obveznici plaćanja, dospijeće obveze za plaćanje i druga pitanja važna za učinkovitu naplatu određene vrste javnog davanja. U toj šumi mnogobrojnih propisa i zakona ponekad se nije jednostavno snaći, pogotovu u manjim i srednjim tvrtkama, koje nisu tako kadrovski opremljene, pa trgovačko društvo, ustanova, udruga, fizička osoba i drugi porezni obveznici mogu na temelju pisanog ugovora sklopiti ugovor s ovlaštenim poreznim savjetnikom radi davanja savjeta o poreznim pitanjima, a može ga se ovlastiti i za izradu poreznih prijava (prijava poreza na dobit, poreza na dohodak ili prijava poreza na dodanu vrijednost).

Osim za davanje savjeta o primjeni propisa koji uređuju obvezna javna davanja, porezni obveznik može dati punomoć poreznom savjetniku da ga zastupa u poreznim postupcima pred poreznim tijelima. Dodatno, u ugovoru koji sklapa s poreznim savjetnikom može se utanačiti da mu ovaj obavlja poslove vođenja poslovnih knjiga, izrađuje godišnje i periodične financijske izvještaje i obavlja druge srodne usluge. Na zahtjev poreznog tijela, porezni savjetnik može obavljati i poslove vještačenja u poreznim predmetima. Ugovor o uslugama poreznog savjetovanja mora biti sastavljen i sklopljen u pisanoj formi. Samo iznimno, ako se porezno savjetovanje obavlja za pojedinačne slučajeve, ugovor ne mora biti sastavljen u pisanom obliku.

U sadašnjoj fazi primjene propisa koji uređuje porezno savjetovanje, osim poslova, ugovorne stranke dogovaraju i naknadu poreznom savjetniku za obavljanje tih poslova. Nakon što se konstituira Komora poreznih savjetnika, naknada će se određivati na temelju tarife koju će propisivati Komora, ali uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra financija

Tko može biti porezni savjetnik

Status i djelatnost poreznog savjetnika uređeni su Zakonom o poreznom savjetništvu. Prema njemu, porezni savjetnik te poslove može obavljati kao samostalnu djelatnost ili preko javnoga trgovačkog društva.
Porezni savjetnik koji tu djelatnost obavlja kao samostalnu profesiju odnosno porezni savjetnik koji je član ili zaposlenik javnoga trgovačkog društva registriranog za porezno savjetovanje ne može biti zaposlen kod druge pravne ili fizičke osobe. Javno trgovačko društvo je društvo osoba u kojem svi članovi društva upravljaju poslovima i zastupaju društvo te solidarno s društvom i međusobno solidarno odgovaraju za obveze društva. Osoba s kojom korisnik usluga poreznog savjetovanja sklapa ugovor mora imati odobrenje za rad.

Da bi dobio odobrenje za rad, porezni savjetnik mora ispunjavati opće i posebne uvjete propisane Zakonom o poreznom savjetništvu. Od posebnih uvjeta ističemo da porezni savjetnik može biti samo diplomirani pravnik ili diplomirani ekonomist s najmanje pet godina radnog iskustva na poreznim ili računovodstvenim poslovima i da mora imati položeni ispit za poreznog savjetnika. Odobrenje za rad poreznom savjetniku izdaje Komora poreznih savjetnika, a s obzirom na to da Komora još nije oformljena, izdavanje odobrenja za rad je u nadležnosti Ministarstva financija.

Korisnici usluga poreznog savjetovanja

Porezni savjetnik obavlja uslugu poreznom obvezniku, fizičkoj ili pravnoj osobi s kojom je sklopio pisani ugovor o poreznom savjetovanju. On nije produžena ruka državnih institucija, već primarno štiti interese stranke koju savjetuje i zastupa u poreznim pitanjima. Istovremeno, dužan je poslove savjetovanja obavljati sukladno važećim poreznim propisima, tako da posredno štiti i interese države jer osigurava pravilnu, na zakonima utemeljenu primjenu propisa koji uređuju obvezna javna davanja.

Porezni savjetnik savjetuje poreznog obveznika o svim pitanjima vezanim uz pravilnu primjenu poreznih propisa. On je na određeni način stručna spona između tijela državne vlasti ovlaštenog za naplatu javnih davanja i obveznika plaćanja tih javnih davanja. Korisnik usluga poreznog savjetnika je uvijek porezni obveznik odnosno obveznik plaćanja drugih vrsta javnih davanja.

Osiguranje od odgovornosti

Porezni savjetnik je dužan čuvati kao poreznu tajnu sve činjenice koje je saznao o poreznom obvezniku u poreznom, prekršajnom ili u sudskom postupku. To se naročito odnosi na pronalaske, recepte, patente i identifikacijske oznake poreznog obveznika, ali i na osobne podatke o poreznom obvezniku. Smatra se da je porezni savjetnik povrijedio obvezu čuvanja porezne tajne ako činjenice o poreznom obvezniku koje je saznao tijekom provođenja postupaka neovlašteno koristi ili objavljuje. No, porezni savjetnik može te činjenice iznositi tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka, ako je iznošenje i korištenje tih podataka važno za utvrđivanje poreznog duga.

Porezni savjetnik može svojim postupanjima, prije svega svojim savjetima, nanijeti štetu osobi za koju obavlja porezno savjetovanje. Šteta koju porezni savjetnik može nanijeti fizičkoj ili pravnoj osobi za koju obavlja usluge poreznog savjetovanja u pravilu se može precizno odrediti, bilo da je riječ o nedovoljno utvrđenoj obvezi ili o prekomjerno utvrđenoj obvezi plaćanja određenoga javnog davanja.

Upravo radi zaštite stranaka za koje porezni savjetnici obavljaju usluge poreznog savjetovanja, propis ih obvezuje da se osiguraju od odgovornosti za štetu koju bi mogli počiniti stranci. U slučaju kad se djelatnost poreznog savjetovanja obavlja preko javnoga trgovačkog društva, ugovor o osiguranju od odgovornosti sklapa javno trgovačko društvo za svakoga poreznog savjetnika ponaosob. Najniža visina osigurane svote na koju mora biti ugovoreno osiguranje od odgovornosti za svakog je poreznog savjetnika propisana u iznosu od 200.000 kn.

Savjetnik kriv za utaju poreza

Osiguranje od odgovornosti štiti i poreznog savjetnika. Naime, zbog niza nepreciznosti i čestih promjena poreznih propisa te brojnih međusobnih neusklađenosti poreznih zakona i njihovih provedbenih propisa, u praksi se nerijetko nameću otvorena pitanja pravilne primjene poreznih propisa. Tom obliku pravne nesigurnosti pridonose neprecizne i često s propisima neusuglašene upute nadležnih ministarstava, ponekad čak suprotne od rješenja nadležnog suda o istim pitanjima poreznog prava. Sve to objektivno nameće posebnu profesionalnu odgovornost poreznim savjetnicima.

Za eventualnu štetu koja zbog postupanja poreznog savjetnika nastane za porezno tijelo odgovoran je sam porezni obveznik odnosno obveznik plaćanja drugoga javnog davanja, a on može od poreznog savjetnika regresno zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala kao posljedica neprofesionalnog ili nesavjesnoga poreznog savjetovanja. Iznimno, ako je porezni savjetnik sâm utajio porez ili sudjelovao u utaji poreza, porezno tijelo može od njega naplatiti porezni dug prema pravilima solidarnog jamstva.