Poslodavci diskriminiraju osobe od 55 do 64 godine

Hrvatski poslodavci diskriminiraju zaposlenike u dobi od 55 do 64 godine i isplatom otpremnine šalju ih u prijevremenu mirovinu ili na burzu rada.

Okrugli stol na temu “I umirovljenici traže posao”, u sklopu projekta Analiza mirovinskog sustava, održan u organizaciji mjesečnika Banka i Instituta za javne financije pokazao je da, iako radno aktivne, osobe od 55 do 64 godine starosti, hrvatski poslodavci nerado zapošljavaju ili zadržavaju na poslu. Zapravo stimuliraju njihov odlazak u prijevremenu mirovinu isplatom otpremnine koja je oporeziva tek ako je njen iznos veći od 224.000 kuna što je rijetkost. Hrvatski mirovinski sustav to sve teže podnosi jer se u Hrvatskoj teško produljuje radni vijek, a od 2006. do 2010. broj korisnika prijevremenih starosnih mirovina povećan čak 3,5 puta.

Iako EU ima afirmativan stav prema zapošljavanju ove kategorije stanovništva koja tamo čini čak 49,1% zaposlenih, u Hrvatskoj nema pozitivnih pomaka. Poslodavci provode starosnu diskriminaciju koja je u hrvatskom društvu utemeljena u svim područjima života. Zbog toga se u skladu s praksom u EU i u Hrvatskoj nastoji senzibilizirati javnost i poslodavce na pozitivan odnos prema dobnoj kategoriji ’55-64’. Nezaposlene osobe u toj dobi vrlo teško dobivaju radno mjesto i ostaju na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje do prijevremene ili starosne mirovine iako žele raditi. Ne samo da žele raditi nezaposleni, i mnogi umirovljenici rado bi ponovno na posao pokazale su ankete.

O angažmanu starijih osoba u svijetu rada govorio je mr. sc. Teo Matković s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji kaže da u Hrvatskoj dolazi do pada zaposleniti već kod osoba starijih od 49 godina, ali da demografske procjene pokazuju da će se uskoro morati produljiti radni vijek. Dr. sc. Maja Vehovec s Ekonomskog instituta na temelju ankete provedene u 216 hrvatskih i 200 slovenskih poduzeća tvrdi da postoji starosna diskriminacija iako poslodavci smatraju da su stariji radnici pouzdani i lojalni. No glavna im je mana što su manje kreativni i inventivni od mladih i nespremni na učenje i korištenje novih tehnologija. Poslodavci radije zapošljavaju mlađe jer time povećavaju profit pa je u Hrvatskoj udio starijih zaposlenika samo 23,5% što je dvaput manje nego u EU.

- Nužne su reforme na tržištu rada; jedna je produljenje radnog vijeka, a druga zapošljavanje umirovljenika koji su u dobroj psiho-fizičkoj kondiciji. U tom pravcu treba promijeniti kulturu ponašanja i ukloniti loše stereotipe i predrasude prema starijim zaposlenicima – naglasila je Vehovec. Poslodavci radije plaćaju otpremninu i šalju zaposlenike u prijevremenu mirovinu jer zaposlenik koji prima prosječnu plaću poslodavca godišnje stoji 107.000 kuna, a rijetko koji dobije toliku otpremninu, ustvrdio je Marko Krištof, ekonomski analitičar Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Krištof alternativu vidi u dokupu mirovine, svojevrsnoj isplati doživotne otpremnine onima koji su otišli u prijevremenu mirovinu.

O kontroverzama sustava oporezivanja mirovina govorila je dr. sc. Marija Zuber, urednica-savjetnica u Rif-u. U Hrvatskoj samo jedna petina od 1,2 milijuna umirovljenika plaća porez na mirovinu, a nelogičnosti postoje u neoporezivanju nekoliko kategorija mirovina. Zuber je neoporezivost mirovine iz inozemstva metaforčki komentirala: - Zbog toga bi Hrvatska poput Monaka i Floride u budućnosti mogla postati porezna oaza za stariju populaciju.
No ima još nekih kategorija mirovina koje bi trebalo drukčije regulirati mišljenja je Zuber jer, primjerice, radnik koji prima 3.000 kuna plaću mora platiti porez, a umirovljenik s istim iznosom mirovine ne mora. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije zaključio je izlaganje stavom da informativnom kampanjom treba mijenjati negativne stavove poslodavaca prema zaposlenicima ’55-64’. Bejaković smatra da je za situaciju krivo uvjerenje da stari zauzimaju mjesta mladim radnicima jer broj radnih mjesta nije brojčano ograničen nego ovisi o cijeni rada.    (Kata Pranić)