Poslodavci pohvalili Registar neporeznih prihoda

Ministar financija Ivan Šuker predstavio je predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata Registar neporeznih prihoda, priopćeno je danas iz Ministarstva.

Registar je, kazao je ministar Šuker, prvi korak u pojednostavljenju i racionalizaciji sustava neporeznih prihoda, a s ciljem dodatnog rasterećenja građana i gospodarskih subjekata. Ministar je najavio daljnje korake u tom procesu uz izravan angažman svih zainteresiranih strana.

Kako se navodi u priopćenju, predstavnici HUP-a pohvalili su ministra Šukera i Ministarstvo financija za obavljeni posao. HUP i sindikati, dodaje se, složili su se kako je napravljen veliki dio posla i prvi sveobuhvatni pregled neporeznih prihoda. Registar je rađen u suradnji s Institutom za javne financije i objavljen je na web stranici Ministarstva financija.

Registrom je obuhvaćeno ukupno 245 raznih neporeznih prihoda, a oni uključuju administrativne i sudske takse, naknade, pristojbe, novčane kazne, stručne ispite, članarine i slično. Za te su neporezne prihode građani i pravne osobe prošle godine ukupno uplatili 12,5 milijardi kuna. U tim su prihodima najveći udio prošle godine imale jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su od komunalnih naknada i doprinosa i drugih neporeznih prihoda prikupile 5,3 milijardi kuna. Oko 4,1 milijarda kuna odnosila se na razne izvanproračunske korisnike, pri čemu su najznačajniji Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 1,1 milijardu kuna, te Hrvatske vode sa 1,7 milijardi kuna.

Udio države u neporeznim prihodima u prošloj je godini bio 11,1 posto i od tih je prihoda država naplatila 1,4 milijardu kuna, dok su komore i zajednice u prošloj godini od neporeznih prihoda prikupile 813 milijuna kuna. Prema podacima iz registra, udio neporeznih prihoda u BDP-u u Hrvatskoj je u 2005. godini bio 3,8 posto (uključujući i koncesije koje se prate kroz posebna registar koncesija). To je, kažu u Ministarstvu, ispod prosjeka desetak članica EU u kojima se udio neporeznih prihoda kreće od 3 do 9 posto BDP-a.  (H)