Poslodavci traže od Vlade da poduzme mjere za ublažavanje krize

Obrazlažući kako su do sada zadovoljni monetarnim mjerama HNB-a, poslodavci su zatražili i od izvršne vlasti da napravi sve što je u njenoj moći da se odjeci svjetske krize ne preliju na domaće gospodarstvo.

Uz već poznate zahtjeve (previsoka minimalna plaća, smanjenje poreznog opterećenja), istaknuto je i nekoliko novih za koje poslodavci smatraju da bi im mogle pomoći da opstanu u otežanim uvjetima poslovanja.Danas je u HUP-u pod zanimljivim imenom “5 do 12”, održana konferencija za novinstvo kojom su predstavnici Udruge poslodavaca predstavili svoje zahtjeve prema Vladi, koja bi, prema njihovom mišljenju, sada trebala pokazati da ima sluha za gospodarstvo. Mjere su predstavljene u ukupno osam točaka, a odnose se na smanjenje javne potrošnje, smanjenje nelikvidnosti, pogotovo od strane države, državne investicije koje bi se trebale preusmjeriti na sektore koji u kratkom roku osiguravaju gospodarske učinke, smanjenje sive ekonomije, usmjeravanje kreditne aktivnosti na gospodarstvo nauštrb države, te povećanje konkurentnosti.   

- Svi koji posluju sa državom već osjećaju efekte produženih rokova plaćanja. Najviše su pogođeni sektori građevinarstva te oni poduzetnici koji posluju sa javnim poduzećima - kazao je Damir Kuštrak. Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika, rekao je kako postoji bojazan da će lošiji poduzetnici sada iskoristiti priliku da još lošije poštuju rokove plaćanja, te da će mali poduzetnici teže dolaziti do sredstava za kreditiranje - Problem je i država, jer je primjerice rok za plaćanje troškova bolovanja čak 180 dana - kazao je Lovrić.
Vladimir Ferdelji, predsjednik CRO Industrije HUP-a naglasio je kako se na jaku kunu, koja je problem izvoznicima, može osim monetarnih, utjecati i fiskalnim mjerama.

- Kod nas je godinama prisutna politika deindustrijalizacije, i to zbog tri razloga: parafiskalnih mjera koje gospodarstvo koštaju 12 milijardi kuna godišnje, zatim nesrazmjera inflacije i tečajne politike (trošak od 8 milijardi kuna), te zakonom o minimalnoj plaći, koji je samo u ovoj godini zaslužan za gašenje 4.610 radnih mjesta - rekao je Ferdelji. Upitan o tome za koliko bi nominalno Vlada trebala povećati proračun u slijedećoj godini, Damir Kuštrak je rekao kako bi umjesto planiranih sedam milijardi kuna Vlada trebala razmisliti da proračun ostavi na sadašnjim razinama. 

-U slijedećoj godini državi i gospodarstvu na naplatu dolazi ukupno sedam milijardi dolara koje ćemo morati refinancirati pod strožim uvjetima, tako da bi valjalo razmišljati o rezanju, a ne povećanju troškova - kazao je Kuštrak.
Obrazlažući način na koji bi vlada mogla mjerama potaknuti izvoz bez devalvacije, Vladimir Ferdelji je iznio slijedeći prijedlog: - valjalo bi neto izvoznicima smanjiti porez na dobit za monetarnu korist koju ostvaruju kroz tečajne razlike, dok bi se za isti iznos porez povećao neto uvoznicima - rekao je Ferdelji. - Uvoz je dva puta veći od izvoza tako da bi ta mjera donijela čak dvije milijardi dolara u proračun - objasnio je Ferdelji. (Amir Kulenović)