Poslovna simulacija Capstone: Igrica za menadžere

Svakom igraču ili timu povjerava se na upravljanje virtualnu kompaniju s početnim kapitalom od stotinu milijuna dolara: u osam ili petnaest virtualnih godina on mora odlučivati i voditi kroza sve segmente poslovanja, pri čemu simulirana stvarnost podrazumijeva i konkurenciju

 Piše: Amir Kulenović

Odluke se donose u područjima istraživanja i razvoja, marketinga, ljudskih potencijala i financija, a u naprednim igricama mogu se dodavati i drugi moduli. Uložiti veći dio dobiti u žestoku marketinšku kampanju ili podijeliti stimulacije i tako dodatno motivirati zaposlene? Ili uložiti u proširenje djelatnosti? Potpisati ugovor koji trenutačno neće donijeti velike rezultate, ali bi dugoročno mogao biti vrlo isplativ? Uložiti u osvajanje nepoznatog tržišta ili u rast poznatog, ali već dobro pokrivenog...?  Odluke koje menadžeri svakodnevno donose imaju dalekosežne posljedice kojih katkad nisu svjesni ni najiskusniji. Kao jedan od alata koji mogu pomoći u njihovu sagledavanju sve češće se upotrebljavaju napredne poslovne simulacije na kojima se obrazuje menadžment i polaznici poslovnih škola i fakulteta. Igrice za poslovnjake nastoje dočarati stvarnost poslovnog života iskušavajući modele kojima bi se na najefikasniji način moglo doći do željenih rezultata za tvrtku. Jedna od cjenjenijih poslovnih simulacija kojom se koriste tvrtke za trening svojega menadžmenta, ali i ugledne poslovne škole, jest poslovna simulacija Capstone američke tvrtke Capsim. Njegovim uslugama koriste se mnoge tvrtke, primjerice Samsung, PricewaterhouseCoopers, Schneider Electric, General Electric, General Motors, Sony BMG i drugi, kao i brojni MBA studiji i poslovne škole diljem svijeta. Sâm program složena je tablica u Excellu koja vjerno prikazuje skup odluka koje mora donijeti menadžment tvrtke pri razvijanju određenog proizvoda.

Kako pojeftiniti proizvodnju

Svakom igraču ili timu povjerava se na upravljanje virtualnu tvrtku s početnim kapitalom od stotinu milijuna dolara. Razvijajući više vrsta proizvoda, cilj je u osam ili petnaest godina upravljati kompanijom i postići što bolje rezultate, kako financijske, tako i na drugim poljima važnima za kompaniju. Naravno, postoji i konkurencija, a to mogu biti drugi igrači ili timovi koji vode svoje tvrtke ili, pak, računalno upravljane kompanije, tako da uvidom u stvari koje radi protivnik možemo vidjeti kako naša strategija djeluje u odnosu na ostale igrače na tržištu. Odluke su podijeljene u nekoliko segmenata: istraživanje i razvoj (research&development), marketing, potencijali i financije, a u naprednim igrama mogu se dodavati i drugi moduli. Svaka kompanija proizvodi nekoliko vrsta proizvoda različito pozicioniranih na tržištu. Najjeftiniji od njih kao važnu komponentu ističu cijenu, a kako se granica pomiče prema skupljim proizvodima, kao važne se komponente ističu trajnost proizvoda, njegova uporabna vrijednost i kvaliteta. Svako veće ulaganje u razvoj jedne vrste proizvoda znači manje novca za razvoj drugih, pa je ravnoteža vrlo bitna. Tomu pripomažu perceptualne mape koje na grafički način prikazuju poziciju i prihvaćenost određenog proizvoda na tržištu uzimajući u obzir brojne elemente važne za kupca. U marketinškom segmentu odlučuje se o ulaganju u promociju, odnosno koliki će proračun imati svaki proizvod u svojoj tržišnoj promociji.

Najviše glavobolje s financijskim odlukama

Sljedeća su komponenta s troškovi proizvodnje. Ulaganjem u proizvodnju mogu se povećati kapaciteti procijeni li igrač da je razvio proizvod koji je vrlo zanimljiv tržištu i očekuje veliku potražnju. Investiranjem, pak, u automatizaciju proizvodnih procesa postiže nižu cijenu produkcije željena proizvoda, što ga ponovno čini konkurentnijim pa može poslovati s manjom maržom. Isto tako, može organizirati rad u više smjena, što će također povećati proizvodnju.
U segmentu ljudskih potencijala odlučuje se o plaćama zaposlenika i pogodnostima za njih. Trening je također vrlo važan jer, ako nema kvalificirane radne snage koja može kvalitetno obavljati svoj posao, proizvodnja će biti manje učinkovita. Ulaganje u stalno usavršavanje kadra višestruko se isplati na dugi rok jer u suprotnom može doći do većeg odljeva radnika. Napokon, dio odlučivanja koji se odnosi na financije daje uvid i omogućuje praćenje financiranja tvrtke. Iako se stotinu milijuna dolara čini mnogo, poslovna simulacija Capstone brzo će vas ostaviti bez novca za daljnja ulaganja. Naravno, moguće je i zadužiti se, i to na različite načine. Tvrtka može izdavati dionice ili obveznice s različitim rokom dospijeća i uzimati kredite poslovnih banaka te tako osigurati novac za tekuću likvidnost. Krediti i obveznice izdaju se na temelju provizornoga kreditnog rejtinga koji tvrtka ima, a određuje ga program na temelju svih parametara koji se i inače uzimaju u obzir u stvarnom svijetu (primjerice, parametri agencije Stan-dard&Poor). Vrlo je važno da uvijek ima novca za planirane tekuće poslove jer u suprotnom slučaju dolazi do interventnoga kredita koji katkad može biti skuplji od profita koji se namjerava ostvariti. Naravno, odlučuje se i o uvjetima plaćanja, kako za dobavljače, tako i za kupce.

Rang-lista uspješnih

Tko uspješno izvrši odluke u svim segmentima važnima za poslovanje, prelazi u sljedeću poslovnu godinu. Po-daci se šalju na Capstonov website koji uporabom različitih tehnika izračunava parametre za sljedeću godinu. Dobiveni rezultati mogu se na različite načine analizirati i usporediti s rezultatima drugih timova. Budući da je Capstone jedan od lidera u razvijanju naprednih poslovnih simulacija, igre se u svakom trenutku igraju na različitim poslovnim školama i treninzima, tako da se rezultati mogu uspoređivati s timovima diljem svijeta koji simultano igraju istu igru. Rang-lista se svakodnevno osvježava i može se pratiti napredak vlastita tima u odnosu na ostale.
Primjena informatičke tehnologije u edukaciji studenata poslovnih škola i menadžmenta tvrtki nov je način kako bezbolno (posljedice se simuliraju pa nema štete za kompanije) sagledati cjelovitost upravljanja tvrtkom. Nažalost, tim se načinom usavršavanja hrvatske tvrtke još ne koriste u edukaciji svojih zaposlenika; za sada ga provodi samo Zagrebačka škola ekonomije i managementa među svojim studentima, tako da se tek očekuje da pravi igrači poslovnih simulacija, odnosno menadžeri domaćih kompanija, i na taj način iskušaju svoje sposobnosti te, prije svega, da im ta vrsta edukacije pomogne u svakodnevnom poslu.