Poslovne novine moraju ponuditi analizu, nove trendove i pogled unaprijed

Budu li pružale prvorazredan sadržaj, poslovne novine imat će briljantnu budućnost. Primjerice, ne smiju objavljivati zaključne cijene dionica na burzi od dana prije, nego te podatke moraju iskoristiti na drukčiji način, misli Javier Ramirez Bañares, viši konzultant u Innovation Media Consultingu.

Piše: Bojana Božanić

Tradicionalne medijske kompanije trebaju postati 'news engines' - ne samo donositi vijesti nego ih i stavljati u kontekst, a novinari ne smiju više biti samo novinari nego i analitičari - teze su Javiera Ramireza Bañaresa, višega konzultanta u Innovation Media Consultingu, najvećoj globalnoj tvrtki specijaliziranoj za medijski konzalting. Jedan od predavača na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu s temom 'Ponovno otkrivanje duše poslovnih vijesti' ima dugogodišnje iskustvo u savjetovanju medijskih kompanija o organizaciji, razvoju i integraciji multimedija, prodaje oglasa, restrukturiranja marketinga te definiranja i provedbe strategije. Innovation savjetuje 26 medijskih kompanija u 17 zemalja. Njegov je regionalni zastupnik za Hrvatsku VA, tvrtka na čijem je čelu Iva Biondić, ujedno dopredsjednica Upravnog vijeća Visoke novinarske škole. Kako 70 Innovationovih stručnjaka vidi budućnost poslovnih novina, što su zahtjevi čitatelja te kako ih dugoročno pridobiti, objasnio je Javier Bañares.

• Kakva je prema Innovationu budućnost poslovnih medija?
- Uvjeren sam da su novine ovdje da ostanu jer nema medija u povijesti koji zamijenjen drugim. Međutim, medijske kompanije moraju promijeniti sadržaj. Novine su premium medij, zato, jednostavno, ne smiju više donositi samo vijesti nego i dodati vrijednost svakoj informaciji. Novinari i urednici publici moraju reći što je sljedeće, što je novo, zašto se nešto dogodilo, a ne samo obavijestiti ih da se dogodilo.
Budu li se mediji držali tog savjeta, ljudi će kupovati novine. Ta je teza još točnija za poslovne novine. Čitatelji ih doživljavaju kao alat za donošenje profesionalnih odluka, a najviše ih kupuju tvrtke. Zato moraju biti neovisne i pouzdan izvor informacija poslovnim ljudima. Drugim riječima, moraju biznisu pružiti informacije bez obzira na to što o tome misle oglašivači ili dioničari. Budu li pružale prvorazredan sadržaj, poslovne novine imat će briljantnu budućnost. Primjerice, FT i Economist zarađuju više nego prije usprkos krizi, i to zato što ne objavljuju jučerašnje vijesti u današnjem izdanju. Poslovne novine ne smiju objavljivati zaključne cijene dionica na burzi od dana prije - te podatke moraju iskoristiti na drukčiji način.

• Što je s utjecajem novih tehnologija na razvoj novina?
- Medijske kuće moraju osloboditi vijesti, odnosno informacije, kroza sve kanale. Koji će kanal za određenu vijest odabrati, ovisi o preferencijama publike. Moarju istražiti kako se njihovi čitatelji koriste medijima i zatim se usredotočiti na potrebe svoje publike: što, kada i kako to želi. Budućnosti bez interneta sigurno nema jer za uspjeh su nužne integrirane kompanije koje raznim platformama publici daju ono što joj treba. Novine ne mogu opstati bez interneta, ali pogrešno je reproducirati model novina na internetu. To su različiti mediji i različiti jezici.

• Koje informacije danas očekuje publika?
- Prosječni poslovni čovjek ujutro se probudi, uključi radio i čuje vijesti, putuje na posao i čita novine, nekoliko puta na dan tijekom radnog vremena na internetu provjerava novosti, navečer kod kuće gleda vijesti na televiziji, a i vikendom čita. Ide li se na koncept dnevnih novina, one moraju biti drukčije osmišljene od ponedjeljka do srijede i od petka do nedjelje. Najnovije vijesti svaki su trenutak dostupne na internetu, zato novine moraju ponuditi nešto više i drukčije.

• Takav koncept i redakcijama postavlja velik izazov u smislu znanja i vještina.
- Mnogo je načina, uz edukaciju, za razvoj sposobnosti. Ne vjerujem u multimedijskog novinara koji fotografira, piše, snima videopriloge itd. Naravno, novinar mora razumjeti ključne stvari svakog medija. Uz edukaciju vrlo je važno iskustvo, upućenost u nove trendove te svojevrsna zaraženost informacijama - stvari se brzo mijenjaju, zato neprestano treba ažurirati informacije do kojih se dolazi putem interneta ili blogova. Novinari ujedno moraju biti analitičari i govoriti o onome što će se dogoditi, a ne o onome što je bilo.

• Što mislite o uključivanju publike u pronalaženje vijesti?
- Publika je izvor vijesti, zato medijske kuće s njome moraju neprestano biti u kontaktu. Jedan su od načina i društvene mreže. Ne može se napraviti respektabilan i vjerodostojan medij ne uzme li se publika u obzir i ne temeljite li se na njoj kao na izvoru informacija. No ona je izvor informacija koje zatim treba istražiti, analizirati, urediti.
Najveći je konkurent u stvaranju novina vrijeme. Publika svoje vrijeme jako cijeni i ne može si dopustiti da se njime razbacuje. Treba joj ponuditi lakše vijesti, pri čemu ne mislim na jednostavnost, nego na način prezentiranja, dakle valja uključiti grafikone, fotografije, staviti vijesti u kontekst. Lagano, ali hranjivo.

• Što je danas najveći problem medija?
- Suočeni smo sa svijetom koji se brzo mijenja. Glavni je problem postići da medijske kompanije shvate da i one moraju mijenjati način rada upravo zbog stalnih promjena. Ljudi na drukčiji način konzumiraju vijesti, pa mediji moraju dobro poznavati publiku da bi se prema njoj mogli ponašati na drukčiji, odgovarajući način. Nisam zabrinut za budućnost novina, nego za njihovu sadašnjost. Prije su novine bile monopolisti, no danas se s razvojem tehnologija situacija neprestano mijenja.

• Treba li sadržaj na internetu naplaćivati?
- Najveća je pogreška medijskih kompanija bilo razmišljanje da će oglašavanje pokriti troškove. Sada se suočavaju s publikom naviklom na to da je sav sadržaj besplatan. Međutim, ako medij ima prvorazredan sadržaj, može ga i naplatiti. Najnovije vijesti mogu biti besplatne, ali premium sadržaj možete naplatiti. Publika će dodanu vrijednost biti spremna platiti.