Postavljeni pravni okviri za migracijsku politiku

U Bruxellesu je završio dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije na kojem je prihvaćen nacrt daljnjeg proširenja Unije.  Dogovoreno je da će EU ubuduće strogo kontrolirati da kandidati ispune sve uvjete i kriterije za članstvo

    Osim toga, ostvaren je napredak na području migracijske politike jer je Unija prvi put postigla dogovor o zajedničkom pravnom okviru za to vrlo osjetljivo područje, javlja Deutsche Welle.
- Dali smo novi poticaj aspiracijama zemalja Zapadnog Balkana i jasno ostavili otvorena vrata i za Tursku - kazao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Na summitu je bilo govora i o Kosovu: - Europsko vijeće izrazilo je svoju snažnu podršku posebnom UN-ovu predstavniku Marttiju Ahtisaariju u procesu u kojem će se odrediti budući status Kosova - rekao je Vanhanen, a na novinarsko pitanje znači li to da će Europska unija podržati Ahtisaarijev prijedlog, Vanhanen je odgovorio: - Naravno da podržavamo predsjednika Ahtisaarija, ali odgovornost je sada na UN-u. Vijeće sigurnosti UN-a donijet će odluku nakon što predsjednik Ahtisaari predstavi svoj prijedlog - rekao je Vanhanen dodajući da će nakon toga Europska unija zasigurno imati mnogo posla na Kosovu.

Vanhahen je izjavio i da su na sastanku na vrhu europski lideri razgovarali i o Srbiji te da je bilo vrlo lako doći do zaključka. Finski šef diplomacije Erkki Tuomioja samo je upozorio: - Uvjet oko pune suradnje s Haaškim sudom ostaje, ali istodobno smo Srbiji poslali vrlo snažnu poruku da smo spremni podržati njezine napore na putu u EU.  Srbija je i dalje dobrodošla u Uniji.

Njemačka kancelarka Merkel je, pak, izjavila da na tom skupu nisu pooštrena mjerila za nove članice, ali da je točno da zemlje koje pristupaju moraju ispuniti kriterije; kad je riječ o zemljama Zapadnog Balkana, uvjet je, među ostalim, i puna suradnja s Haaškim sudom.
- Potvrdili smo perspektive članstva za zemlje Zapadnog Balkana, no kazali smo i da one nisu jamstvo članstva, nego da se moraju poštovati vrijednosti i načela Unije. Vrlo intenzivno razgovorali smo  Srbiji i Kosovu. To će igrati važnu ulogu i tijekom njemačkoga predsjedanja EU.

Složili smo se da Srbija u procesu približavanja mora posve surađivati s Haaškim sudom.
Na pitanje što Europska unija očekuje od izbora u Srbiji, finski šef diplomacije Tumioja rekao je: - Procjenjujemo vlade i očekujemo demokratske izbore pa će i vlada biti demokratska. Naša suradnja s novom vladom temeljit će se na onome što poduzme nova vlada u Beogradu. Primili smo na znanje da u Srbiji postoje snage koje su izjavile da će ostvariti napredak u suradnji s Haagom dobilu li izbore.

Dva tjedna prije početka njemačkog predsjedanja na summitu Europske unije dani su novi impulsi zamrznutom procesu donošenja Europskog ustava, u čemu će Njemačka i kancelarka Merkel možda odigrati ključnu ulogu u idućih šest mjeseci. Na sastanku na vrhu, koji jedni ocjenjuju dosadnim, jer nije bilo vrućih tema, a drugi vrlo harmoničan, prihvaćene su, među ostalim,  odluke ne samo u vezi sa strategijom proširenja nego i migracijskom politikom.

Na dvodnevnom sastanku na vrhu ostvaren je napredak u vezi sa sastavljanjem zajedničke europske politike o useljavanju. Riječ je o prvom pravnom okviru na europskoj razini za to vrlo osjetljivo područje. Predsjednik Europske komisije Baroso objasnio je da je zapravo tek sada došlo do dogovora:  - Stvarnost je uvjerila zemlje članice da nema smisla na prostoru Europske unije imati 25 različitih smjerova politike o useljavanju.

Europska će komisija tijekom iduće godine predstaviti konkretne prijedloge da bi se ostvario europski pristup migracijskom problemu. U to se ubraja i otvaranje Europske unije za legalno useljavanje.  - Europa s kvalitetnim rezultatima mora biti naš cilj, stoga nakon pregovora moramo prijeći na akciju i djela - rekao je Vanhnen naglasivši da je sve do sada učinjeno zajedno i da ono što preostaje također treba napraviti zajedno, a od 1. siječnja 2007. pod njemačkim vodstvom, javlja Deutsche Welle.