Potraga za nestalim novcem bivše Jugoslavije

Rješavanje pitanja financijske sukcesije zemalja bivše SFRJ sve više dobiva političku dimenziju

Piše   Lidija Kiseljak

Srbija  i dalje nastoji ne otkriti gdje je nestao zajednički novac bivših jugoslavenskih republika, te podijeliti samo ono što je ostalo. Istodobno, iako se je ona najviše zaduživala u inozemstvu nakon raspada Jugoslavije, sada želi da te obveze ne snosi samo ona, nego da se podijele prema ključu, po kojem se dijeli i preostali novac između bivših republika

Iz jedne od mješovitih banaka bivše Jugoslavije locirane u Velikoj Britaniji, Anglojugoslav banke,  Srbiji je za vrijeme sankcija tijekom godina 1993. i 1994. isplaćivan novac u iznosu oko 29,5 milijuna dolara. 

Ne samo da je riječ o zajedničkom novcu svih zemalja bivše Jugoslavije, nego je zanimljivo i to da je u to vrijeme Srbija bila pod sankcijama i nije imala pravo na nikakve financijske uplate. A uplata je napravljena legitimno, uz odobrenje središnje engleske banke – Bank of England.

O tome se je saznalo na ovotjednom sastanku odbora zemalja bivše SFRJ za rješavanje financijske sukcesije u Beogradu, rekao nam je voditelj hrvatskog odbora Zdravko Rogić.

Ta je mješovita banka bivše Jugoslavije u Londonu, nakon likvidacije trebala imati 35 milijuna dolara zajedničkoj novca, što su potvrdile sve zemlje bivše SFRJ, osim Srbije, koja je rekla da je preostali iznos od 9,5 milijuna funti ( oko 14 milijuna dolara), te da on treba pripasti samo njima.

Likvidator banke sada je dostavio dokaze koji pokazuju tko je davao naloge za prebacivanje novca i na čiji račun. Iz dokaza je vidljivo da je tadašnji guverner središnje banke Jugoslavije Dragoslav Abramović davao nalog da se novac iz mješovite banke u Londonu prebacuje isključivo u Srbiju, odnosno tamošnjim bankama i tvrtkama.

Cijelo vrijeme Srbija se je opravdavala da ne zna gdje je novac. No to je tek dio nestalog novca zemalja bivše Jugoslavije. Od ukupnog iznosa zajedničkog novca od 645 milijuna dolara utvrđenog nakon potpisivanja sukcesije, u osam je mješovitih banaka nađeno samo 55 milijuna dolara.

Od tada, sve zemlje sljedbenice, osim Srbije, pokušavaju doći u trag tom novcu, a ovotjedni dokazi iz Velike Britanije napravili su još jedan velik pomak.

U Beogradu se je razgovaralo i o dugovima. I tu je srpska strana pokazala čudno ophođenje, zahtijevajući da se obveze nastale nakon raspada Jugoslavije podijele prema ključu. A tu je primjerice dug prema Češkoj i Slovačkoj, koji je devedesetih godina gotovo u cijelosti napravila Srbija.

Prema toj jednostavnoj računici, ona bi ga trebala i vratiti, iako tada još nije bio potpisan sporazum o sukcesiji. Usto, Hrvatska je primjerice svoje dugove prema te dvije zemlje, a nastale nakon raspada Jugoslavije, podmirila.

Inače, prema već ranije utvrđenom ključu raspodjele, od zajedničkog novca Hrvatskoj pripada 23 posto.

Iako nije riječ o previše značajnom novcu, računajući i pri tom da postoji još nepodmirenih obveza od primjerice bivše banke za međunarodnu ekonomsku suradnju JUBNES, veći značaj je posljednjih godina dobio nestali novac i želja da se njemu dođe u trag.