Potražnja za kunama i dalje će rasti

U 2007. je na hrvatskom novčanom tržištu vladala velika napetost, jer je ponuda bila nedovoljna, a potražnja i kamate su porasle. Slična se situacija očekuje i ove godine, kaže Radmila Nižetić, direktorica Tržišta novca Zagreb

Lanjske monetarne mjere HNB-a, kojima je cilj bio smirivanje rasta vanjskog duga, preusmjerile su banke s inozemnih na domaće izvore sredstava, zbog čega je snažno porasla potražnja za kunama. "Uzlet tržišta kapitala također je utjecao na rast potražnje za novcem, osobito u vrijeme javnih ponuda dionica zbog velikog interesa građana koji su uzimali i kredite kako bi kupili dionice", kaže Radmila Nižetić.

Zbog svega toga, lani je na Tržištu novca ukupna potražnja dosegnula 96,6 milijardi kuna, što je rast od 56 posto u odnosu na godinu ranije, dok je ponuda u iznosu od 42,5 milijardi kuna čak pala za jedan posto. Tako je prosječna mjesečna potražnja lani iznosila 8,08 milijardi kuna, a ponuda 3,54 milijarde kuna.Prosječan mjesečni promet iznosio je 3,18 milijardi kuna pa je, zbog oskudne ponude kratkoročnih viškova novca, bilo pokriveno manje od 40 posto potražnje. To je, dakako, izazvalo rast kamate na među bankarskom tržištu koja je u odnosu na prethodnu godinu udvostručena. Tako je prosječna kamata lani iznosila 4,36 posto, dok je godinu dana prije bila 2,11 posto. Kamata je posebice porasla u posljednjem tromjesečju, pa je, primjerice, prosječna kamata u listopadu bila 6,6 posto, a u studenome 6,49 posto.

Tržište novca Zagreb bit će i u ovoj godini pod snažnim utjecajem monetarnih mjera, ali i ukupnih zbivanja u gospodarstvu jer, kako kaže Radmila Nižetić, pozitivan trend u gospodarstvu redovito potiče potražnju za novcem. Međutim, središnja banka ima instrumente kojima može vrlo učinkovito regulirati ravnotežu ponude i potražnje na novčanom tržištu."Ocijeni li da je u sustavu potrebno više likvidnosti, lako može reagirati putem repo aukcije ili neke druge operacije. Stoga se ne treba bojati negativnog utjecaja tih mjera na financijsko tržište, one ga mogu samo uravnotežiti što mu je ionako potrebno", kaže Radmila Nižetić.

Lani su se povećanje kamatnih stopa u eurozoni i financijska kriza u svijetu odrazili i na hrvatsko financijsko tržište, na što ukazuje i rast kamata na novčanom tržištu. "Imajući u vidu strukturu vlasništva nad bankama u Hrvatskoj i njihovu oslonjenost na vanjske izvore sredstava, osjetljivost na zbivanja na svjetskom financijskom tržištu je izražena. Ipak, kamata na kredite u 2008. godini ne bi trebala značajnije rasti jer je likvidnost bankarskog sustava i dalje vrlo dobra", zaključuje Radmila Nižetić. (Hina)