Potres i tsunami u Japanu nemaju veze sa 'Super-Mjesecom'

Skorašnji 'Super-Mjesec', odnosno dan punog Mjeseca 19. ožujka kada će Mjesec biti najbliži Zemlji u posljednjih 18 godina, nije izazvao potres u Japanu niti posljedični tsunami usprkos sumnjama mnogih ljudi da su ovi događaji povezani.

Nakon razornog potresa u Japanu i smrtonosnog tsunamija koji je uslijedio pojavio se niz članaka kako su ovi događaji izazvani uništavajućom silom skorašnjeg 'Super-Mjeseca'.Kako bi rasčistili ove zablude donosimo vam nekoliko činjenica o 'Super-Mjesecu'. Neki astronomi upotrebljavaju izraz 'Super-Mjesec' za puni Mjesec koji je ujedno u najbližoj mjesečnoj točki od Zemlje.

Kao prvo, u vrijeme kada se potres u Japanu dogodio Mjesec je bio bliži najdaljoj točki od Zemlje nego onoj najbližoj kakav će biti 19. ožujka te je njegov utjecaj na plimu i oseku trebao biti minimalan. Također, on nije bio niti novi Mjesec (kada je u ravnini sa Suncem i Zemljom). Nadalje, puni Mjesec u Perigeju (točki najbližoj Zemlji) događa se mnogo češće nego što se to vjeruje, u periodima od 413 dana. Naravno, postoje razlike u podudarnosti punog Mjeseca i Mjeseca u Perigeju. Tako je 21. srpnja 2005. godine razlika između Mjeseca u perigeju i punog Mjeseca bila 9 sati, dok će ta razlika 19. ožujka biti jedan sat. Nijedan puni Mjesec neće biti tako blizu Zemlji do 14. studenoga 2016.

Tsunami koji je odnio više od 10.000 života nema apsolutno nikakve veze sa Mjesecom, već je uzrokovan snažnim potresom blizu obale Japana. Toga dana bio je puni Mjesec, ali ne i 'Super-Mjesec'. Primjerice, kada se dogodio veliki tsunami u Indoneziji 2004. godine Mjesec je bio skoro u najudaljenijoj točki od Zemlje. Mjesec je pun svaki mjesec te postoji veza između punog Mjeseca i plime i oseke. Kada je Mjesec pun, on, Sunce i Zemlja leže više-manje u ravnini. U tim trenutcima gravitacija Sunca i Mjeseca pojačavaju jedna drugu. Zbog toga svaki mjesec u vrijeme punog Mjeseca ljudi uz obalu primječuju maksimalno visoku plimu i maksimalno nisku oseku. Ustvari do ovoga dolazi dva puta mjesečno, jednom zbog punog Mjeseca, a jednom zbog novog Mjeseca.

Što sve ovo znači za Mjesec kakav je bio 11. ožujka kada je došlo do potresa? Astrolozi tvrde: apsolutno ništa. Tog dana Mjesec niti je bio posebno blizu Zemlji niti je bio u ravnini sa Suncem i Zemljom. Neumoljiva ljudska potreba da izmišljaju apokaliptične događaje i krajeve svijeta fabricirala je još jedan u nizu scenarija katastrofe. Međutim važno je razlikovati fikciju i znanost. Poznati su i bliži 'Super-Mjeseci' od ovog koji su prošli sasvim bezazleno. (Zlatko Salahović)