Potrošnja u Hrvatskoj u veljači pala 7,3 posto

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj realno je u veljači pao već 17. mjesec zaredom, i to za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je veći pad nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u veljači bio nominalno za 6,9, a realno za 7,3 posto manji nego u istom mjesecu lani. To predstavlja usporavanje pada, s obzirom da je u siječnju potrošnja oslabila za 9,3 posto, i najmanju stopu pada u proteklih 17 mjeseci, koliko traje trend slabljenja potrošnje.

No, to nije posljedica poboljšanja trendova u potrošnji, nego baznog učinka, odnosno oštrog pada prodaje u trgovini na malo u istom lanjskom razdoblju. Pad potrošnje od 7,3 posto veći je nego što se očekivalo, jer je šest makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjivalo, u prosjeku, da je u veljači, u odnosu na isti lanjski mjesec, pad prometa u trgovini na malo iznosio 6,4 posto.

"Veći pad od očekivanja posljedica je ponajviše rasta nezaposlenosti, ali i usporavanja kreditne aktivnosti prema stanovištvu. Stoga vjerujem da će slabost osobne potrošnje i idućih mjeseci najviše pridonositi padu gospodarske aktivnosti", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.Ističe kako je na početku ove godine izražen i pad plaća, zbog lanjskog uvođenja kriznog poreza, kojega nije bilo na početku prošle godine. Zbog rasta nezaposlenosti, pak, nema više ni pritisaka na rast plaća.

Prosječna neto plaća iznosila je u siječnju 5.258 kuna, što je realno 2,4 posto manje u odnosu na prosinac, dok je u odnosu na siječanj prošle godine realno pala za 2 posto.Moguće skorašnje povećanje cijene električne energije, ali i nekih komunalnih usluga u drugom dijelu godine dodatno bi moglo izvršiti pritisak na pad potrošnje. Tim više što Vlada nastoji privoliti sindikate u državnim i javnim službama da ove godine odustanu od božićnica, regresa i dara za djecu, čime bi se u proračunu uštedjelo 640 milijuna kuna.

"Smanjenje transfera kućanstvima također bi dodatno pritisnulo potrošnju. Zbog svega toga mogu se očekivati daljnje promjene u strukturi potrošnje. Oštro pada prodaja trajnih proizvoda, poput namještaja, elektronike i automobila, koji su nekada najviše pridonosili rastu potrošnje, a jedino što raste jest prodaja živežnih namirnica", kaže Zdeslav Šantić. Ističe da se stabilizacija potrošnje možda može očekivati u ljetnim mjesecima jer bi se potrošnja stranih turista ove godine mogla zadržati na lanjskim razinama.

Lani je devizni priljev od od turizma pao za gotovo 15 posto, sa 7,46 milijardi eura, koliko je iznosio 2008. godine, na 6,37 milijardi eura. Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, pozitivne stope u trgovini na malo očekuje tek pred kraj godine, no u cijeloj 2010. očekuje pad potrošnje od oko 3 posto.

"Pad realnog raspoloživog dohotka, rast nezaposlenosti iznad svih očekivanja, razduživanje stanovništva, te nizak potrošački optimizam i dalje vrlo nepovoljno utječu na osobnu potrošnju", kaže Stojić. Ističe i kako se posljednjih mjeseci ubrzava pad kredita stanovništvu, a raste štednja građana. Krajem prošle godine ti su krediti bili gotovo nepromijenjeni na godišnjoj razini, dakle stagnirali su, da bi u prva dva mjeseca ove godine krediti stanovništvu, bez stambenih, pali za 6,2 posto na godišnjoj razini, navodi Stojić.

S druge strane, neto depoziti stanovništva lani su porasli za 8,7 milijardi kuna, a samo u prva dva mjeseca ove godine za dodatnih 2,1 milijardu kuna. "Ti podaci pokazuju koliko psihološki faktor utječe na pad potrošnje. Oni koji imaju dobre plaće štede i suzdržavaju se od potrošnje zbog gospodarske neizvjesnosti", zaključuje Stojić. (H)