Povezati znanost i ekonomiju na izraelski način

Faktori koji su u nekoliko desetljeća pretvorili Izrael iz poljoprivrednog u visokotehnološko društvo su vladina politika poticanja istraživanja u području visoke tehnologije, jak akademski sustav, nužda (Izrael je od svog osnivanja okružen neprijeteljskim zemljama), imigracija, inovativnost i kreativnost te jedinstvena kulturološka scena, u što spadaju imigrantska struktura društva, obavezna vojna služba i mentalitet, objasnio je bivši predsjednik Izraelskog instituta za tehnologiju Technion, Yitzhak Apeloig na Gospodarsko-znanstvenom forumu s temom ‘razvoj gospodarstva bairanog na znanosti i novim tehnologijama’.

U svom izlaganju, Apeloig je ukratko prikazao put Izraela od, kako je rekao, Jaffe do Jave, odnosno od izvoza naranči do softvera. Forum na čijoj je realizaciji Izraelsko veleposlanstvo zajedno s Hrvatsko-izraelskim poslovnim klubom dugo radilo, obilježilo je predavanje dugogodišnjeg predsjednika najprestižnijeg instituta u Izraelu i jednog od najprestižnijih u svijetu. Brojke iznesene u predavanju jasno govore zašto je Izrael, usporediv s Hrvatskom kao mala zemlja, jedan od najboljih primjera uspjeha u području povezivanja znanosti s ekonomijom.

Njihova ekonomija bilježi oko pet posto rasta BDP-a, 11 milijardi dolara investicija u visoko-tehnološki sektor, 200 milijardi dolara BDP-a, od kojeg 54 milijarde čini izvoz, tri tisuće kompanija u visoko-tehnološkom sektoru, 1 500 start up kompanija, najviši udio zaposlenika u visokotehnološkom sektoru u ukupnoj radnoj snazi na svijetu, najviše kompanija izvan SAD-a izlistanih na NASDAQ burzi (preko 70) i oko dvije milijarde investicija u visokotehnološke kompanije, samo su neki od zornih pokazatelja snage visoke tehnologije u Izraelu.

Institut kojem je Apeloig bio na čelu od 2001. do 2009. odigrao je u toj transformaciji ključnu ulogu, kao prvi takav institut u Izraelu osnovan i prije same izraelske države, 1924. Ta je institucija, pojasnio je, služila kao pionir i kreator infrastrukture za visokotehnološku industriju, te je do danas ostao jedan od najprestižnijih.

U raspravi koja je kasnije uslijedila, izneseno je niz mišljenja o razlozima hrvatskog neuspjeha u povezivanja znanosti s ekonomijom. Boris Cota, savjetnik za gospodarstvo predsjednika Republike Hrvatske, ustvrdio je kako se u Hrvatskoj inovacijski sektor previše uzdaje u državu, dok je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, imenovao politiku kao glavnog kočničara razvoja, dodavši kako su Izrael i Hrvatska asimetrični praktički u svemu. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba, pak, osvrnuo se na ogromnu količinu licemjerja u hrvatskom društvu koje rezultira nevoljkosti za promjenama. ‘Hrvatsku može uništiti defetizam i pesimizam’ rekao je među ostalim.  (Vanja Figenwald)