Povratak u školu upravljanja financijama

Upravljanje osobnim budžetom među temeljnim je znanjima o dobrom upravljanju financijama, tvrde financijski stručnjaci. Posljednjih nekoliko godina  Hrvatska udruga banaka pokreće specijalističke radionice na kojima se uči upravljati osobnim financijama

piše Kata Pranić
[email protected]

Znate li štedjeti? Odgovor na to pitanje nije jednostavan kao što se čini i ne znači da možete otići do banke i na račun položiti novac ili uplatiti životno osiguranje. Najveća financijska mudrost, osim znanja kako ulagati, jest kakoi štedjeti, odnosno naučiti štedjeti. Ne štede samo oni koji imaju dovoljno novca, uostalom, rijetki ga imaju onoliko koliko im treba ili koliko bi ga željeli imati. Štednja se uči kao i sve ostalo, a nipošto ju se ne smije izjednačavati sa škrtošću. Naučiti štedjeti znači imati nadzor nad osobnim financijama. Za to je potrebna ponajprije volja i samodisciplina, pogotovo onih u dugovima. Dugovi nisu samo put u financijsku propast nego i okidači stresa koji, traje li dulje, ugrožava zdravlje. Tek kad se otplate dugovi – pritom ne mislimo na one sitne, nego na dugove nagomilane na brojnim kreditnim karticama ili više kratkoročnih kredita – može se početi ozbiljno štedjeti. No prije nego što se upustimo u sređivanje financija bilo bi dobro potražiti stručni savjet. Upravljanje osobnim budžetom među temeljnim je znanjima o dobrom upravljanju financijama, tvrde financijski stručnjaci, a posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj postoje radionice u organizaciji Hrvatske udruge banaka na kojima se uči kako upravljati osobnim financijama.

Međusektorska suradnja
- Na 212 dosad održanih interaktivnih radionica za građane - primjerice ‘Kako uskladiti primanja i troškove’ koje se održavaju unutar projekta ‘Upravljanje osobnim financijama’ -koliko ih je održano 2006. godine do danas, sudjelovalo je 1.650 polaznika. Dojmovi polaznika radionica vrlo su pozitivni i gotovo ih je 98 posto izjavilo da će radionicu nekome preporučiti, najviše prijateljima i kolegama s posla - kaže Martina Etlinger, savjetnica u Hrvatskoj udruzi banaka. Projekt interaktivnih radionica za građane zajednički provode Hrvatska udruga banaka i devet banaka-članica: Banka Kovanica, Erste&Steiermärkische Bank, Hypo Alpe-Adria-Bank, Međimurska banka, OTP banka Hrvatska, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, SG Splitska banka, Volksbank i Zagrebačka banka. Te su radionice jedinstven primjer međusektorske suradnje u kojoj banke ulažu u zajednicu te zajednički podižu razinu znanja građana o tako važnoj temi – osobnim financijama. Oni koji nemaju vremena pohađati radionice mogu naučiti upravljati svojim financijama posredstvom interneta na web adresi www.hub.hr/uof.

Prihodi i rashodi
- Cilj je radionica potaknuti građane da vode ili planiraju svoje financije, osobne ili kućanstva, da uvide svoje potrebe, želje, mogućnosti i ciljeve kako bi ih kratkoročno i dugoročno ostvarili. Pritom tijekom rada radionica posve izostaje bilo kakvo nuđenje i promoviranje proizvoda i usluga banaka. Naši su resursi znanje i informiranost, i to želimo prenijeti građanima. Jer danas kad je ponuda bogata i raznolika, potrebno je biti dobro informiran i raspolagati određenim znanjima kako bismo svakoga dana mogli donositi mjerodavne odluke. To je jedan od prvih koraka prema uspjehu. Važno je naglasiti da radionica nije financijsko savjetovalište, već građanima želimo omogućiti da sagledaju mogućnosti i donesu odluke kojima je cilj promjenu određenih navika i ponašanja, a sve radi bolje i sigurnije financijske budućnosti – objašnjava Martina Etlinger. Prema uzoru na projekt upravljanja osobnim financijama HUB-a i banke u Srbiji su, pod pokroviteljstvom Global Compacta, izradile vrlo sličan model radionice.
- Građani na radionicama dobivaju savjete kako napraviti analizu postojećeg stanja, tj. da zapisuju i prate vlastite potrošačke navike u određenom razdoblju. Uvijek je važno voditi brigu o kućnom budžetu, a to je ključno u vrijeme recesije. Kako bismo uopće mogli razmišljati o štednji ili ulaganju, moramo provjeriti stanje svoga kućnog budžeta. Ako nismo u plusu, vođenjem budžeta možemo pokušati ostvariti višak sredstava. Pritom je ključno smanjiti troškove, odnosno povećati prihode kako bismo jednoga dana mogli štedjeti ili ulagati – pojašnjava Martina Etlinger to što se može naučiti na radionicama. Hrvatska udruga banaka će potkraj listopada objaviti termine održavanja besplatnih radionica za građane o upravljanju osobnim financijama. No radionicama o štednji pridodat će i one o ulaganjima, pa će nova znanja stjecati i potencijalni ulagači.
- Trebamo biti svjesni da bez poznavanja vlastite financijske situacije, što se postiže vođenjem budžeta, ne možemo sa sigurnošću znati na što trošimo. Koliko god zarađujemo i koliko god mislili da znamo na što trošimo, trebamo znati gdje je naš ‘financijski prostor’ i kako on izgleda. Često kažemo da imamo osjećaj kako nam novac curi kroz prste. Ponekad je promjena nekih navika kupnje ili potrošnje najbolji način uštede. Potrebno je ostati informiran jer se proizvodi i usluge mijenjanju, kako financijski tako i drugi – kaže Martina Etlinger.

Rizici i prinosi
No i ulagati znači i štedjeti, ali kad je riječ o ulaganju valja odvagnuti potencijalne rizike i prinose. Štednja znači niži rizik, nižu zaradu, ali i znatnu sigurnost, a ulaganje određeni rizik, ali i mogućnosti veće zarade što ipak ne mora biti pravilo. Vrlo je važno biti dobro informiran jer postoje brojni štedno-ulagački proizvodi i nema jedinstvenog ‘ključa’ ili rješenja za sve osobe, odnosno kućanstva. Najčešći primjeri štednje su otvorena, oročena (sa slobodnim uplatama i ostale), stambena štednja, mirovinski fond – treći stup sa slobodnim uplatama, investicijski fondovi koji variraju u rizičnosti i prinosima, police životnog osiguranja, kombinirani proizvodi (kombinacija police životnog osiguranja i ulaganja u dionice).

- Ulaganje i štednju treba gledati u kontekstu životne dobi, obiteljske situacije, ciljeva, ponude na tržištu i stanja gospodarstva. Različiti činitelji utječu na naš izbor i mogućnosti štednje i ulaganja. Dobra strana financijskih odluka jest da one, baš kao i ciljevi, nisu stalni. Kao i na drugim područjima života možemo ih mijenjati i poboljšavati te pritom pratiti svoj budžet i informirati se – kaže Martina Etlinger. Kod štednje i ulaganja dobro je znati ciljeve, odnosno namjenu, koje je vrijeme na raspolaganju (životna dob), koliki iznos možemo izdvajati i koliko redovito (mjesečno, kvartalno, godišnje). Vrlo je važno znati koji rizik možemo podnijeti, koliko su važne promjene vjerodostojnosti prinosa i kamata, bi li nam novac mogao zatrebati i prije roka isteka nekog proizvoda i druga pitanja. A sve se to može naučiti na radionicama.