Arhiva

Pozitivna kretanja strukturnih reformi u Hrvatskoj

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Kreditni rejting Hrvatske za svibanj, po ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet (D&B), treći mjesec zaredom ostaje DB4c, čime se Hrvatska ocjenjuje kao zemlja umjerenog rizika za ulaganja, pri čemu je profil rizičnosti Hrvatske ovog mjeseca obilježen vrlo pozitivnim izvješćem Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o rezultatima stand-by aranžma

          U izvješću D&B, koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, navodi se da je MMF pozitivnom ocijenio znatan napredak u fiskalnoj konsolidaciji, kao i napredak u provođenju strukturnih reformi
postignut u okviru programa stand-by aranžmana tijekom 2004. i 2005. godine te je Izvršni odbor MMF-a odobrio produljenje aranžmana do 15. studenog ove godine.

 Analitičari D&B-a pritom navode kako je hrvatska Vlada uspjela smanjiti državni proračunski deficit sa 6,3 posto BDP-a iz 2003., na 4,3 posto u 2005. (uključujući i kvazifiskalne pozicije HBOR-a).Također, ističe se i da je 2005. po prvi put postavljen srednjoročni okvir za fiskalnu politiku u obliku proračuna za trogodišnje razdoblje, što bi trebalo omogućiti bolje i transparentnije upravljanje državnim financijama.

Istodobno, strukturne su reforme napredovale bolje od prvotnih očekivanja izvornog programa, pri čemu se posebice navode revizija formule indeksiranja mirovina, koja ih usklađuje s kretanjima plaća i cijena, zatim uvođenje administrativne naknade za medicinske usluge, početak provođenja plana smanjenja subvencija u srednjeročnom razdoblju te implementacija novog zakona o državnim potporama, usklađenog s pravnom stečevinom EU.

Ističe se i kako je, usprkos smanjenju poticaja, postignut značajan
gospodarski rast te da je stopa inflacije pritom ostala relativno
niska. Iz izvješća MMF-a u D&B-u izdvajaju i odobravanje koje je MMF izrazio
o Vladinom planu smanjenja deficita na 3,3 posto BDP-a u ovoj godini,
a koji bi se trebao postići prvenstveno reformama u sektoru
zdravstva. Navodi se i kako će središnja banka nastaviti utjecati na smanjivanje
ranjivosti sustava održavanjem niske stope inflacije, stabilne kune i
podizanjem obveznih rezervi za novo zaduživanje poslovnih banaka, kako
bi se smanjio državni dug. (H)

 

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci