PR-om u Hrvatskoj najviše se bave žene između 30 i 39 godina

U Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljeni su rezultati istraživanja koje je HUOJ tijekom travnja u suradnji s GfK-a proveo o stanju u struci

     U istraživanju je sudjelovalo 245 djelatnika tvrtki, državne uprave i lokalne samouprave, nevladinih udruga i agencija za odnose s javnošću. Prema rezultatima struka je cjenjenija nego prije tri godine, a novost je pojava novih radnih mjesta u PR i marketinškim odjelima medija, samostalnih konzultanata i predavača na fakultetu.

Upravljanjem komunikacijama bavi se 70,6 posto žena, a višu školu ili fakultet završilo je 79 posto ispitanika, dok magisterij ima 13 posto, odnosno dvostruko više nego prije tri godine. Gotovo polovica ispitanika, odnosno njih 47 posto, ima između 30 i 39 godina, a iznad 40 godina ima samo 20 posto ispitanika. Najviše ih je studiralo na Fakultetu političkih znanosti, zatim Ekonomskom i Filozofskom fakultetu, a sadašnji posao polovica bi mijenjala radi veće odgovornosti i kreativnosti ili bolje plaće.

Problemi u radu su, prema istraživanju, neshvaćanje važnosti odnosa s javnošću od strane menadžmenta, nerazjašnjena granica između marketinga i odnosa s javnošću te unutarnji problemi tvrtke poput veličine, nedovoljne edukacije kadrova, nedostatka ljudi ili vremena te slaba primanja i nepostojanje licenci za obavljanje posla.

Kao najvažniji vanjski problemi navedeni su neshvaćanje važnosti odnosa s javnošću u društvu, neinformiranost i nestručnost novinara te ispolitiziranost društva.
U četvrtini organizacija taj posao obavlja jedna osoba ili takvog odjela uopće nema, a voditelji takvih odjela većinom su pozicionirani izravno uz Upravu, dok su njih 12 posto članovi uprave. Većina sudionika istraživanja, 60 posto, smatra da odjel koji koordinira komunikacije nema utjecaja na strateške odluke organizacije.

Upravnu strukturu kada je riječ o važnim pitanjima redovno savjetuje 30 posto ispitnika, a porastao je i broj osoba koje se bave odnosima s javnošću koji redovito pripremaju menadžment za nastupe u medijima. Uz to raste i broj menadžera koji se odlučuju na trening za bolje komuniciranje, dok ponekad to čini 48 posto, a redovito 36 posto osoba zaduženih za komuniciranje.
Samo je 22 posto ispitanika pristalo reći iznos godišnjeg proračuna koji je u pet posto organizacija veći od milijun kuna, u osam posto je između sto tisuća i milijun kuna, a u istom broju tvrtki je manji od sto tisuća kuna.

Broj organizacija koje uopće ne surađuju sa agencijama za odnose s javnošću smanjen je sa 53,2 posto prije tri godine na 37 posto. Gotovo polovica agenecija, odnosno 45 posto, bavi se samo odnosima s javnošću, zatim 37 posto ‘full service’ agencija,  10 posto ih se bavi organizacijom događaja i PR-om, a 3 posto E-PR-om.

Glavne primjedbe na rad agencija su prodaja gotovih 'recepata', previsoka cijena, nerealna obećanja te nesuglasice s internim odjelom komunikacije. Agencije s klijentima najviše surađuju na temelju mjesečnog paušala, u 51 posto slučajeva te u 40 posto slučajeva po projektima. Do klijenata agencije najviše dolaze osobnim kontaktom, zatim putem preporuka ili ih klijent izravno kontaktira. (Bojana Božanić)