Pravi gospodari Hrvatske
Kapitalistički ideal potpuno slobodnog tržišta ne postoji. Isto tako ni kapital nije posve imun na nacionalna obilježja, a vlasništvo je na kraju idealističke balade o tržišnom kapitalizmu bitno čak i u bezličnom globaliziranom svijetu.
Minuli rad nije socijalistička izmišljotina. Kategoriju 'seniorityja' poznaju i u SAD-u i u Japanu. No i oni koji se danas bore za 'svojih 0,5 posto za svaku godinu staža' na izborima su glasovali za gospodarski sustav kojem je primjerenija logika 'iste plaće za isti rad'. O munulom radu piše Ivica Grčar.
Gotovo dvije godine nakon početka svjetskoga financijskog tsunamija i više od godinu dana nakon što je Ivo Sanader sebi i svim Hrvatima napokon priznao da smo u banani, njegova je nasljednica Jadranka Kosor javnosti priredila prezentaciju u Powerpointu hrabro nazvanu Program gospodarskog oporavka. Godinu dana poslije (program je službeno predstavljen 19. travnja 2010.) šteta je jedva popravljiva. Analitičari su Programu gospodarskog oporavka dali nepopravljivo negativnu ocjenu. Više iz pera Gordane Gelenčer.
Kapitalistički ideal potpuno slobodnog tržišta ne postoji. Isto tako ni kapital nije posve imun na nacionalna obilježja, a vlasništvo je na kraju idealističke balade o tržišnom kapitalizmu bitno čak i u bezličnom globaliziranom svijetu. Sve te mitove srušila je posljednja globalna financijska kriza. To ne znači da u njima nema istine, no očito je da su proklamirana načela u presudnim trenucima podložna 'korekcijama'. Tvrtke u Hrvatskoj u većinskom su stranom vlasništvu - njih 37 i ostvaruju 37 posto prihoda, ali čak 88 posto dobiti 100 najvećih kompanija. S druge strane tvrtke u većinskom državnom vlasništvu ostvaruju ukupni gubitak. Tko su pravi vlasnici Hrvatske u temi tjedna otkriva nam Matilda Bačelić.
Tamara Obradović Mazal nedavno je preuzela funkciju direktorice Odjela za poslovno savjetovanje u revizorsko- konzultantskoj kući Deloitteu. Jedan od glavnih zadataka bit će joj pružanje savjetodavnih usluga poduzetnicima koji se prijavljuju za sredstva EU. Mazal za Lider govori o iskorištenosti fondova, mogućnostima za poduzetnike ulaskom u EU te sustavu javne nabave.
Da bi bilateralni dogovori stupili na snagu, moraju ih potvrditi još dvije članice Cefte. Iako je Hrvatska u međuvremenu sa svim zemljama postigla mnogo liberalnije dogovore, i dalje se primjenjuju oni koji su stupili na snagu još 2007. Sve je izglednije da će Ceftin sporazum za Hrvatsku vrijediti dulje nego što se željelo i planiralo. Više u priči Manuele Tašler 'Daljnja liberalizacija trgovine hranom čeka zbog Kosova i BiH'.
U 2010. prihod od iznajmljivanja plovila trebao je biti 3,5 posto od njihove nabavne vrijednosti, a za apartmane i kuće za odmor 2,5 posto. Ove godine ti se postoci udvostručuju, a poduzetniku koji ne ostvari tolike iznose svi izdaci povezani s uporabom te imovine uvećavaju porezu osnovicu. O porezu na dobit piše naša savjetnica dr. sc. Marija Zuber.
Dizanjem kamatne stope za 1 posto ECB bi mogao srušiti oporavak Španjolske. Dizanje kamata odgovaralo bi Njemačkoj (rast od 3,6 posto prošle godine), glavnom platiši EU, ali bi moglo biti veoma opasno za prezadužene članice poput Portugala, Irske, Grčke ili Španjolske. Njihovo novo padanje u dug može stajati mnogo više nego dobitak od viših kamata. Zato su iznenađenja potkraj tjedna moguća. Više u rubrici Svijet.
Jeff Bezos, koji je novom uslugom Amazon otvorio još jedno digitalno bojište, glavni je protagonist ovotjednog feljtona. Amazon.com, najveća online trgovina na svijetu, prošli je tjedan objavio da nudi novu uslugu u oblaku pokretanjem dvaju servisa - Cloud Drivea i Cloud Playera. (G. J.)
UZ NOVI LIDER DARUJEMO I LIFESTYLE MAGAZIN LIDER TRENDA