Pravila o zabrani gadova zbog zaštite zdravoga radnog okružja

Gadova, kao što ih naziva dr. sc. Robert Sutton u upravo objavljenoj knjizi ‘Pravilo o zabrani gadova’, ima gotovo u svakoj tvrtki, neovisno o njezinoj veličini. Te destruktivne osobe uništavaju druge i potkopavaju organizacijsku učinkovitost. Svakako ih se treba riješiti, čak i ako kompaniji donose novac.

Piše: Leonardo Blažević

Radite li u maloj ili velikoj privatnoj kompaniji, državnoj instituciji ili bilo kojoj drugoj organizaciji vrlo ćete se vjerojatno susretati s nasilnicima, ljigavcima, mučiteljima, tiranima, nekontroliranim egomanijacima, jednom riječju - gadovima, kao što ih naziva dr. sc. Robert Sutton u upravo objavljenoj knjizi ‘Pravilo o zabrani gadova’ u kojoj pokazuje kako te destruktivne osobe uništavaju druge i potkopavaju organizacijsku učinkovitost. Zlobni šefovi, suradnici, zaposlenici i klijenti mogu nanijeti veliku štetu svojim ponašanjem. O teškim posljedicama njihova ponašanja svjedoči mnogo svjetskih studija kojima je otkriveno da mnogi zaposlenici imaju šefove koji ih često ismijavaju, kritiziraju, vrijeđaju ili se koriste metodom bojkotiranja šutnjom, govoreći im tako da su nesposobni i glupi. Zbog takvaponašanja mnogi su zaposlenici dali otkaz, a među onima koji su ostali primijećena je mnogo manja radna učinkovitost. Šteta koju nanose zlobne osobe razorna je jer one isisavaju energiju iz okružja i ubijaju samopoštovanje ostalih uglavnom svakodnevnim ponižavajućim postupcima, stoga se takve ljude mora udaljiti iz kompanije. Sutton naglašava da smo svi katkad, u kojoj situaciji, ‘privremeni gadovi’, no to nije problem. Problem su ‘provjereni gadovi,’ oni kojima su omalovažavanje i ugnjetavanje ustaljeni obrasci ponašanja.

Sliku svoju tražim
Uvođenje pravila o zabrani gadova u tvrtku složen je i dugotrajan proces. Pisanje, izgovaranje, objavljivanje i ponavljanje načela koja nalažu poštovanje prema osobama iz radnog okružja, od visokog i srednjeg menadžmenta do ‘zadnjeg’ zaposlenika, trebao bi postati sastavni dio službene politike i kulture većine organizacija. Ta načela moraju postati i dio politike zapošljavanja i otpuštanja. Istraživanja metoda vođenja razgovora za posao i odlučivanja o zapošljavanju pokazuju da su osobe odgovorne za zapošljavanje sklone zapošljavati kandidate koji izgledaju i ponašaju se kao oni sami, dakle zapošljavaju svoje klonove, što će nužno prouzrokuje loše ponašanje. Većina kompanija također će teško odustati od zapošljavanja nasilnika procijeni li da će im donositi veliku zaradu, a menadžeri će još teže otpustiti zlobnika koji im već donosi veliku zaradu. Iako se možda čini pogrešnim, dugoročno gledano, najbolje se ipak riješiti takvih osoba. Organizacije koje ozbiljno provode to pravilo primjenjuju ga i na korisnike, klijente, studente i sve druge relevantne subjekte, a ne samo na zaposlenike. To čine zato što s jedne stranbe njihovi ljudi ne zaslužuju biti izloženi zlostavljanju, a s druge zato što korisnici ne plaćaju kako bi podnosili nasilnike koji će ih ponižavati. U suprotnom počela svjedočili bi o takvu ponašanju i stvorila bi se nezdrava atmosfera koja bi zahvatila cijelu organizaciju, a organizaciju bi se u javnosti doživjelo kao nepoželjnu za zaposlenje ili suradnju.

Veća moć, veći gad
Osim što imaju veću plaću od drugih zaposlenika, vođama mnogih organizacija drugi neprestano iskazuju poslušnost i ulaguju im se laskanjem. Istraživanja pokazuju da ljudi koji zauzmu moćan položaj počinju više govoriti, prisvajati što požele i zanemarivati što drugi žele i govore. Jednostavno, postanu gadovi. Smanjenje njihove moći i razlika između njih i podređenih može prouzročiti velike promjene u kojoj ‘moćnik’ zapravo neće postati ‘provjereni gad’ jer je naučio lekciju čim je postao ‘privremeni šupak’.Iz svega navedenog bilo bi pogrešno zaključiti da se uvođenjem pravila o zabrani gadova tvrtka pretvara u raj za mlakonje nesklone sukobima. Najbolje grupe i organizacije, osobito one  kreativne mjesta su na kojima se ljudi znaju boriti. Stoga je umjesto potpore mlakonjama zaposlenike nužno poticati na konstruktivne borbe koje će pridonijeti učinkovitosti organizacije. To se može razvojem kulture u kojoj će zaposlenici znati kad se mogu svađati, a kad se moraju prestati sukobljavati i umjesto toga početi skupljati više dokaza, brže raditi, slušati druge ljude ili prestati jadikovati i provesti odluku čak i ako se s njom ne slažu.

Dugoročna šteta
Sutton na zaključuje da su na kraju zlobnici žrtve svojih ružnih postupaka. Zbog njih često ne mogu napredovati u karijeri, katkad trpe i poniženja. Glavno je obilježje gadova da crpe energiju iz svojih žrtava i pasivnih promatrača. Osobe koje u drugima neprestano izazivaju osjećaj iscrpljenosti potkopavaju vlastitu radnu učinkovitost tako što protiv sebe okreću kolege i šefove i guše motivaciju u svim svojim društvenim mrežama. Tretiranje zaposlenika s poštovanjem razumna je poslovna filozofija iako neće uvijek biti dovoljna da spasi tvrtku u krizi. Budućnost je nepredvidljiva i ne znamo što donosi sutra. Ali ako radite s drugim ljudima, možete biti sigurni da će dani biti ispunjeni izravnim ili telefonskim kontaktima, prepiskom elektroničkom poštom, sastancima i drugim oblicima ljudske interakcije te da će vaše vrijeme provedeno na poslu biti puno smislenije, mirnije i zabavnije ako radite li na mjestu na kojem se bespogovorno slijedi pravilo o zabrani šupaka. Ne učinite li to, počnite zbrajati štetu koju gadovi mogu prouzročiti kompaniji. Suočit ćete se s padom radnog učinka jer gadovi ostalima stalno odvraćaju pozornost sa zadatka koji obavljaju s obzirom na to da neprestano ulažu napor da izbjegnu neugodan susret s gadom, izlaženje na kraj s njime i izbjegavanje krivnje koju im nameće. Stvara se također ozračje nesigurnosti i straha, što potkopava slobodu zaposlenika u iznošenju prijedloga, upuštanju u rizika, učenju iz pogrešaka, svojih ili tuđih. Sve to prouzrokuje gubitak motivacije i energije na poslu, razvijaju se psihičke i fizičke bolesti prouzročene stresom, česta su bolovanja i fluktuacija radne snage kao reakcija na zlostavljanje nadređenih i kolega te stvaranje slike nepoželjne tvrtkeu očima potencijalnih zaposlenika.