Pred Obamom teško gospodarsko ljeto

Iduća tri mjeseca kritična su za američkog predsjednika Baracka Obamu i u političkom i u gospodarskom smislu; tempo usporavanja gospodarskog oporavka odredit će hoće li od Kongresa moći zatražiti podršku za svoje ambiciozne reforme ili će možda ipak biti prisiljen uvesti još jedan paket fiskalnih stimulativnih mjera.

Umjereni gospodarski oporavak osnažio bi Obamin politički položaj i dao mu snagu da zatraži od Kongresa dovršenje svojih ambicioznih planova u području reforme zdravstvenog sektora, uvođenja većeg nadzora nad financijskom industrijom i provedbe politika za sprječavanje klimatskih promjena. No, posrtanje gospodarskog oporavka moglo bi nagristi zasad visok rejting Obame u javnosti, što je uporište većine njegove sadašnje političke snage.

Nastavak visoke nezaposlenosti mogao bi ga prisiliti i da zatraži od Kongresa još jedan paket fiskalnih poticaja radi stimuliranja gospodarstva. A to ne samo da bi moglo odgoditi, nego i potkopati njegove ostale političke ciljeve, poput reforme zdravstva. Zasad je malo razloga za veselje. Od veljače, kada je Obama potpisao suglasnost na zakon o fiskalnim poticajima vrijednim 787 milijardi dolara, u američkom gospodarstvu ukinuto je više od dva milijuna radnih mjesta.Ekonomisti i podupiratelji Obame poput Warrena Buffeta već pozivaju na uvođenje još jednog fiskalnog poticaja, ističući da se recesija pokazala dubljom i razornijom nego se prvotno mislilo.

Republikanci se ne slažu s time. "Vrlo sam skeptičan da će ovaj tulum državne potrošnje stvoriti mnogo dobroga, a ako i hoće, da će to biti uskoro", kaže lider republikanske manjine u Senatu, Mitch McConnell.U američkoj vladi već se raspravlja o potrebi još jednog fiskalnog poticaja, no zasad Bijela kuća o tome ne govori u javnosti. Potpredsjednik Joe Biden poručio je kako je administracija podcijenila koliko je bilo loše u gospodarstvu, no on vjeruje kako će plan stvoriti više radnih mjesta kad ojača potrošnja. U intervjuu za jednu televizijsku postaju u nedjelju Biden nije isključio još jedan fiskalni poticaj, no ustvrdio je i da je zasad prerano govoriti o njemu.

Problem Obame je što se njegovi planovi reforme zdravstva i sprječavanja klimatskih promjena u konačnici oslanjaju na snažno gospodarstvo.Slab oporavak iduće godine, ispod vladinih procjena od 3,2 posto rasta BDP-a, rezultirao bi manjim od očekivanja proračunskim prihodima, a s vremenom i većim deficitima.A svaki pokušaj da se dodatno osnaži gospodarski oporavak zahtijevat će nove deficite, za što u Kongresu imaju sve manje naklonosti."Perverzno, ustvari treba povećati deficite da bi se generirao neki rast", ističe Lawrence Mishel, predsjednik Instituta za ekonomsku politiku.

Analitičari i dužnosnici američke vlade smatraju da puni efekt aktualnog fiskalnog poticaja, vrijednog 787 milijardi dolara, još nije nastupio. No, drugi, poput ekonomista Marka Zandija iz Moodys'ova Economy.com-a tvrde da američko gospodarstvo posve očito potiču znatni poticaji. "Međutim, ti poticaji počet će posve sigurno blijedjeti negdje u ovo doba iduće godine, baš u vrijeme idućih izbora", ocjenjuje Zandi.I sindikati namjeravaju postati glasniji u traženju još jednog fiskalnog paketa poticajnih mjera. Predsjednik AFL-CIO-a John Sweeney prošloga tjedna je pozvao Kongres i vladu da ostanu fokusirani na napore za poticanjem gospodarstva te objavio međunarodni poziv vladama da povećaju potrošnju radi poticanja oporavka za jedan posto BDP-a.

Osim visoke nezaposlenosti, američko gospodarstvo muče i zaposleni. Naime, broj radnih sati se smanjuje a plaće padaju, što ugrožava oporavak jer ne potiče potrošnju."To će sve ograničiti rast potrošnje i snagu bilo kakvog oporavka", smatra Mishel.Planove američke vlade komplicira i veličina deficita američkog gospodarstva. Glavni ekonomist američke trgovinske komore Martin Regalia smatra da su šanse 1:5 da će golemi deficiti utjecati na podizanje kamatnih stopa, te da će gospodarstvo ponovno utonuti u recesiju u neko doba iduće godine.  (H)