Pred ovrhom gotovo 14.000 stanova

Premda se u proteklom dijelu godine gotovo prepolovila stopa rasta stambenih kredita u odnosu na prijašnje godine, ipak se ukupna stambena zaduženost  građana u našim bankama popela na gotovo 50 milijardi kuna.  

Građani imaju i sve više teškoća s urednim vraćanjem tih kredita. Kako je prosječna vrijednost jednog kredita 40-ak tisuća eura, proizlazi da već sada stambeni (bankarski) kredit ima otprilike 173 tisuća hrvatskih građana. Doda li se tomu i gotovo 60 tisuća kredita koje su građani podignuli u stambenim štedionicama, dolazimo do približne brojke od gotovo 233 tisuća građana Hrvatske koji trenutačno otplaćuju stambeni kredit.

Na drugoj su strani analitičari nedavno u javnost izašli i s okvirnom procjenom da gotovo šest posto hrvatskih građana koji su u domaćim bankama (i stambenim štedionicama) podignuli stambeni kredit u novije vrijeme ima nešto više teškoća s njihovom urednom otplatom. Premda nije lako doći do preciznih podataka o broju problematičnih platiša stambenih rata, i samim uvođenjem spomenutih procjena o šest posto neurednih platiša dolazimo do zabrinjavajućih pokazatelja. Naime, proizlazi da bi se gotovo 14.000 stanova neurednih platiša moglo uskoro naći pred ovrhom.

Banke vjerovnici ne samo da nerado priznaju kako imaju sve većih problema s naplatom, nego, čini se, češće se odlučuju za opciju da obvezu vraćanje duga svale na leđa jamaca, a rjeđe se odlučuju za ovrhu stanova ili kuća, pogotovo ako neuredni platiša, što je najčešći slučaj, ima samo tu stambenu jedinicu. Ipak, doznajemo da se u novom HGK-ovu registru nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku ovih dana nalazilo više stotina nekretnina pod ovrhom uglavnom stanova, kuća, zemljišta i poslovnih prostora. Otkad je  prije  dvije godinu HGK pokrenuo taj registar, u njemu je objavljena gotovo 3.000 ovrha nad nekretninama.

Druge procjene o iznosu dospjelih nenaplaćenih potraživanja banaka i drugih financijskih kuća govore da je situacija s otplatama stambenih kredita, iako dosta problematična, još dobra u usporedbi s redovitošću, primjerice, otplate potrošačkih ili kredita za automobile. Naime, analitičari tvrde da stanovništvo jedan ili više mjeseci kasni s plaćanjem čak 12 do 13 posto potrošačkih i devet posto kredita za kupnju automobila. Kako se odnedavna ovrha nad autima i po službenoj dužnosti mora pokrenuti već nakon samo dvije neplaćene rate, zasigurno će ubuduće i mnogo više vozila svakodnevno mijenjati vlasnika. O tome kakvo će stanje u kreditiranju stanogradnje i s ovrhama stanova biti ubuduće, nezahvalno je prognozirati. Jedino neovisni stručnjaci ističu da pretjerana rastrošnost  i kod nas dolazi na naplatu, odnosno da je krajnje vrijeme da se  svi počnemo zaduživati samo u skladu s vlastitim mogućnostima.  (Nikola Prskalo)