Pred ovrhom gotovo 9.000 stanova

Unatoč drukčijim najavama, visoke stope rasta stambenog kreditiranja nastavile su se ostvarivati i u proteklom dijelu godine. Naime, u prva četiri ovogodišnja mjeseca hrvatski su građani podigli 4,2 milijarde kuna novih stambenih kredita pa se njihova ukupna (stambena) zaduženost u našim bankama popela na gotovo 40,5 milijardi kuna

S obzirom na to da je prosječna vrijednost jednog kredita oko 40 tisuća eura, proizlazi da već sada stambeni (bankarski) kredit ima oko 140 tisuća hrvatskih građana. Doda li se tomu i 40-ak tisuća kredita koje su građani u novije vrijeme podigli (i) u stambenim štedionicama, dolazi se do grube brojke da već sada gotovo 180 tisuća građana Hrvatske ima, odnosno otplaćuje neki stambeni kredit.

Na drugoj strani analitičari iz Hrvatske narodne banke nedavno su procijenili da najmanje pet posto hrvatskih građana, koji su u domaćim bankama i stambenim štedionicama podigli neki stambeni kredit, ima u novije vrijeme (i) nešto više teškoća s urednom otplatom tih kredita. Nije, dakako, lako dobiti i precizne podatke o broju korisnika kredita koji kasne mjesec dana ili pak više od tri mjeseca s plaćanjem kreditnih (stambenih) rata. No ako bismo na ukupan broj stambenih kredita primijenili procjenu od najmanje pet posto problematičnih platiša - dolazimo, također, do jednako porazne činjenice.

Naime, proizlazi da bi se gotovo 9.000 stanova neurednih platiša moglo uskoro naći (i) pred ovrhom.
Same banke - vjerovnici ne samo da nerado priznaju kako imaju većih problema s naplatom, nego, čini se, još rjeđe posežu (i) za ovrhom stanova ili kuća, pogotovo ako neuredni platiša, što je i najčešći slučaj - ima u posjedu samo tu stambenu jedinicu. Poznato je i da stanove češće gube ljudi koji su pokrenuli privatni biznis, pa su se zadužili, a u manjem broju na javnoj se dražbi nađu (i) stanovi kupljeni na kredit. Ipak, saznajemo kako je u novom HGK–ovu registru nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku ovih dana bilo 300-injak nekretnina pod ovrhom, uglavnom stanovi, kuće, zemljište i poslovni prostori.  

Otkad je prije nešto više od godinu dana HGK i pokrenuo taj registar, u njemu je objavljena 1.280 ovrha nad nekretninama, i to uglavnom iz manjih sudova jer im je najveći, zagrebački, tek odnedavno počeo (i) dostavljati podatke o ovrhama. Neke  druge, pak, procjene iz Hrvatske narodne banke o iznosu dospjelih nenaplaćenih potraživanja banaka pokazuju da je  situacija s otplatama stambenih kredita, iako poprilično teška, još i dobra u usporedbi s redovitošću otplata potrošačkih ili kredita za automobile.

Naime, analitičari tvrde da stanovništvo jedan i više mjeseci kasni s plaćanjem čak 11,5  posto potrošačkih i 7,5 posto kredita za kupnju automobila. O tome kakvo će stanje u kreditiranju stanogradnje, (ne)vraćanju kredita ili oko ovrha biti ubuduće, nezahvalno je davati bilo kakve prognoze. Jedno neovisni stručnjaci vole isticati tezu kako je krajnje vrijeme da se svi počnemo zaduživati bar srazmjerno svojim otplatnim mogućnostima. (Nikola Prskalo)