Pred vratima mogući pokretač rasta vanjskog duga

Sekuritizacija će omogućiti novi oblik zaduživanja kroz izdavanje vrijednosnih papira osiguranih različitim vrstama imovina. Odnosno, sekuritizacijom se različite vrste potraživanja, na temelju odobrenih stambenih, auto ili drugih kredita, izdvajaju u poseban pravni entitet 

   Kako se saznaje u Ministarstvu financija, Ministarstvo zajedno s Hanfom, HNB-om i HUB-om izrađuje  zakon o sekuritizaciji, a koji bi se u saborskoj proceduri trebao naći u prvom kvartalu sljedeće godine. Sekuritizacija će omogućiti novi oblik zaduživanja kroz izdavanje vrijednosnih papira osiguranih različitim vrstama imovina.

Odnosno, sekuritizacijom se različite vrste potraživanja, na temelju odobrenih stambenih, auto ili drugih kredita, izdvajaju u poseban pravni entitet (Special Purpose Vehicle), koji izdaje vrijednosne papire i na taj način prikuplja svježi kapital za daljnja ulaganja.

Naime, na taj se način primjerice banka zadužuje prodajom aktive. Većim dijelom izdani vrijednosni papiri zatim kotiraju na burzi, pa će na taj način sekuritizacija biti i jedan od daljnjih poticaja razvoja domaćeg tržišta kapitala. Osoba koja kupi vrijednosni papir na temelju, primjerice, potraživanja banke po stambenom kreditu, neće postati i vlasnikom stana, ako dođe do ne vraćanja kredita od strane klijenta, objašnjavaju u Hanfi.

Odnosno, bez obzira ako banka proda potraživanje na temelju kredita trećoj osobi,  i nadalje će biti važeći potpisani ugovor o kreditu između banke i klijenta. S obzirom na to da će vrijednosne papire moći  kupovati i strane kompanije, postoji neizravna opasnost od jačeg pritiska na rast vanjskog duga. Inače, u HNB-u su već ranije upozoravali na takvu opasnost te najavili bankama iste mjere koje sada primjenjuju na rast plasmana, ako se sekuritizacija  uistinu pokaže jednim od pokretača vanjskog duga.

Naime, nad poslovima sekuritizacije nadležnost će voditi Hanfa, ali u toj instituciji tvrde da će HNB o svim poslovima na vrijeme izvještavati. Neki od daljnjih učinaka sekuritizacije jest primjerice taj da će se  prinos koji su nekada imale banke na temelju prihoda, preoblikovati  u prinos fondova. Nadalje, korist od sekuritizacije mogu imati i tvrtke, gradovi ili država, odnosno svi koji imaju visokovrijedni portfelj sadašnjih ili budućih potraživanja. Koristi će imati i male i srednje tvrtke, jer će banke sekuritizirati potraživanja od tog dijela gospodarstva.

Inače, kreatori tog zakona napravit će prije njegova donošenja Analizu regulacijskog utjecaja, odnosno sve učinke koje će sekuritizacija donijeti na tržište. Takva će se analiza ubuduće morati raditi i prije donošenja bilo kojeg zakona, a tako propisuje EU. (Lidija Kiseljak)