Predlažem osnivanje Banke zemljišta

Poljoprivredno zemljište u pravilu, komercijalnim bankama nije zanimljivo, a ako pokažu interes, onda su im kamate veće i od 8%. Varaždinska županija predlaže  stvaranje  Banke zemljišta   koja će se isključivo baviti kupoprodajom poljoprivrednog zemljišta

Poštovani,
informirajući se preko dnevnih glasila koje pozivaju na izvršavanje građanske dužnosti, vezanih za davanja svojih prijedloga i sugestija na pisanje «Nacionalnog razvojnog programa», želim Vam se obratiti sa nekoliko riječi i jednim prijedlogom. Područje koje ću prezentirati odnosi se na poljoprivredu sjeverozapadnog dijela Hrvatske, točnije Varaždinsku županiju.

Izrada Nacionalnog razvojnog programa kojim će se utvrditi sve prioritetne gospodarske grane, način i razvoj privatnog sektora spominje se u dokumentu Vlade Republike Hrvatske – «Pretpristupni ekonomski program 2006-2008» (PEP).

Gledajući matricu provedbenih mjera u svrhu stvaranja konkretnih akcija koje se planiraju provesti u sljedećem razdoblju u dijelu "Unaprjeđenja tržišta zemljištem", i dosadašnjim aktivnostima (Izmjene i dopune Zakona…) neće se postići ono, što definira kao rezultat PEP, a pogotovo ne u našoj Županiji…. posljedično i unaprjeđenje životnog standarda stanovništva RH, te će omogućiti značajno i trajno smanjivanje razlika u životnom standardu između stanovnika RH u odnosu na stanovnike u EU…

Zašto ?

Zato jer se ta mjera isključivo odnosi na državno zemljište, a kod nas je situacija sasvim drugačija. Naime, najveći dio zemljišta u Varaždinskoj županiji je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Posjedovnu strukturu poljoprivrednog zemljišta karakterizira velik broj parcela, što ujedno i predstavlja najveći problem pri određivanju neke dugoročnije i ozbiljnije mogućnosti razvoja poljoprivrede.

Prosječna veličina poljoprivrednog zemljišta (katastarske čestice) u županiji je oko 0.13 ha, gdje u prosjeku jedno obiteljsko gospodarstvo ima u vlasništvu i do 20 parcela razbacanih unutar određenog proizvodnog prostora.

Za veću i intenzivniju proizvodnju treba pristupiti okrupnjavanju, a onda shodno tome i uređenju poljoprivrednog zemljišta, jer u trenutku ulaska u EU, proizvođač u Županiji će se morati nositi sa poljoprivrednikom EU, koji u prosjeku posjeduje oko 25 ha poljoprivrednog zemljišta na tri ili četiri lokacije.

Stoga apeliram da se u Nacionalni razvojni program uvrsti Banka zemljišta

Jedan od razloga slabog tržišta poljoprivrednim zemljištem je i dohodovna potpora, koja se u PEP-u unutar Državnih potpora u poljoprivredi, spominje kao nešto dobro. Naime, prema neslužbenim podacima u Varaždinskoj županiji u 2005. godini je u obliku dohodovne potpore (I i II skupina) ukupno isplaćeno 6 milijuna kuna.

Međutim, da li se što događa sa daljnjom reformom poljoprivredne? NE! Osobe koje ostvaruju dohodovnu potpore i dalje zadržavaju poljoprivredno zemljište, obrađuju, prodaju dio proizvoda na crno i na taj način remete tržište komercijalnih obiteljskih gospodarstava.

Ako netko već dobiva dohodovnu potporu, treba ga dalje stimulirati u obliku rente (doživotne) ali mora prodati svoju zemlju isključivo gospodarstvu koje se već bavi poljoprivredom.

Kako bi pokrenuli tržište poljoprivrednim zemljištem predlažemo stvaranje: "Banke zemljišta".
Projekt je provediv (postoji dokumentacija) i otprilike izgleda ovako. U većini slučajeva poljoprivrednici nemaju obrtnih sredstava, pa bi trebali kupovati poljoprivredno zemljište preko komercijalnih kredita.

Poljoprivredno zemljište u pravilu, komercijalnim bankama nije zanimljivo, a ako pokažu interes, onda su im kamate veće i od 8%. Županija predlaže jedan drugi model, a to je stvaranje Banke zemljišta tj. institucije koja će se isključivo baviti kupoprodajom poljoprivrednog zemljišta.

To znači, da će se otkupljivati zemlja od ljudi koji se više ne žele baviti poljoprivredom, kod smjene generacija (mlađi napuštaju poljoprivredu) itd.. Prema strogo definiranim Pravilnicima, zemljište će se prodavati isključivo poljoprivrednim gospodarstvima. Prioritet pri kupnji će imati gospodarstvo ili susjed odmah do parcele.

U slučaju kada neće biti direktnog kupca, zemljište će se dati u zakup, ili kao treća mogućnost, više čestica će se zaokružiti u jednu cjelinu i zatim prodati. Kako bi dodatno stimulirali kupovinu zemljišta iz Banke zemljišta, (jedan od prijedloga), Županija bi umjesto kupca plaćala 5% poreza na promet nekretnina.

Ovaj model smo predložili resornom ministarstvu, ali nitko nije prepoznao prijedlog. Ukoliko Vas zanima, radna verzija Banke zemljišta može se dobiti kod nas u Županiji.

Budući da se unutar PEP-a spominje Nacionalni program razvoja kao osnova za razradu regionalne politike Republike Hrvatske, smatram da bi o tome trebalo razmisliti, budući da svaka regija najbolje poznaje svoje prioritete i načine kako ih riješiti.

Osim toga, sukladno Nacionalnom razvojnom programu razvoja regionalne politike, jedan od ciljeva je i jačanje institucionalne potpore, koja bi u ovom slučaju puno pomogla našim poljoprivrednicima.