Predsjednici uprava javnih tvrtki postaju državni dužnosnici

Baš kad se stanje u državnim tvrtkama potresenima različitim aferama počelo sanirati, Vlada svojim potezima pokazuje da njima i dalje namjerava upravljati instaliranim poslušnicima, a ne stručnjacima.

Naime, prijedlog novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa predviđa da i predsjednici uprava javnih tvrtki postanu državni dužnosnici. S obzirom na 20-godišnju praksu sigurno možemo očekivati da na čelnim pozicijama umjesto menadžera koji znaju budu stranački kadrovi koji slušaju. Što bi to značilo, primjerice, za HEP iz kojeg je novac curio na sve strane ili HPB koji nakon svih afera ponovno ostvaruje profi t, nije teško zamisliti. Mnogi će s pravom pitati zašto ti ljudi ne bi bili dužnosnici, jer to podrazumijeva da javnosti moraju podastrijeti imovinske kartice i odgovarati u slučaju namještanja poslova rodbini ili znancima. No zar odgovornost ne postoji i bez tog 'članstva'? Josip Kregar sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta kaže kako je politika širenja dužnosnika na koji se taj zakon primjenjuje čista demagogija.

- Što je obuhvat širi, to je učinak zakona manji. Od početka se u zakon htjelo ugurati što više ljudi s političkim utjecajem i moći, no kad su pokušali u njega staviti suce, rektore i prorektore, pokazalo se da prava namjera nije bila poboljšanje zakona i doprinos borbi protiv korupcije, nego da se u toj masi skriju oni najizloženiji, članovi Vlade i Sabora. Čelnike javnih kompanija učinkovitije je podvrgnuti hijerarhijskoj kontroli jer se na njih ne odnose pravila političke etike, nego nadzor kvalitete usluga. Uostalom, oni su pod češćim nadzorom javnosti nego političari - tvrdi Kregar. Na upit hoće li prvi ljudi tih tvrtki dignuti glas protiv, kaže kako je to u izbornoj godini malo vjerojatno - nova će vlast većinu njih ionako zamijeniti novima. Kad bi se oni birali prema stručnim kompetencijama, a neki su (rijetki, doduše) od njih i sada takom odabrani, potresa u javnim tvrtkama ne bi bilo. (G. G.)