Predsjednik Uprave Strabaga: Građevinski sektor u krizi tek 2012.

Strabagov Odbor direktora uvjeren je da građevinski sektor neće biti toliko pogođen financijskom i ekonomskom krizom od 2009. do 2011. Ipak, očekuje ju za tri godine, ispričao je za Lider Hans Peter Haselsteiner.

razgovarala Antonija Knežević

Pad profita u 2008., ekonomska kriza koja je osobito pogodila građevinsku industriju te izlazak ruskog milijardera Olega Deripaske iz vlasničke strukture zbog problema u kojima se našla njegova holdinška kompanija Basic Element izazovi su s kojima se morao suočiti austrijski Strabag, jedna od najvećih građevinskih tvrtki u svijetu. Usprkos tim teškoćama Hans Peter Haselsteiner, predsjednik Uprave Strabaga i najveći dioničar te tvrtke, optimističan je glede rezultata za ovu godinu. Unatoč padu građevinske aktivnosti Strabag nastavlja investirati i u Hrvatsku. Prije nekoliko dana u Dugopolju je otvorio kompleks vrijedan sedam milijuna eura u kojem će ispitivati građevinski materijal, što je do sada radio samo Institut IGH.

• S Raiffeisen holdingom preuzeli ste 25-postotni udjel u Strabagu od Deripaske kojem je ostavljena jedna dionica i ‘call’ opcija na navedenom udjelu do 20. prosinca 2009. Jeste li zadovoljni takvim raspletom situacije?
- Vrlo sam zadovoljan ishodom. Uvjeren sam da je taj dogovor potpuno u skladu s interesima tvrtke i njezinih dioničara. To stvara snažnu bazu za nastavak dugoročne kooperacije dopuštajući Strabagu da potpuno realizira svoje tehnološke potencijale u Rusiji i da Basic Element dovrši infrastrukturne projekte važne za zemlju. Strateški je važno za nas da nastavimo surađivati s Basic Elementom, koji ostaje naš ključni i pouzdani partner na ruskom tržištu. Ne sumnjam da će on nastaviti aktivno sudjelovati u Strabagovu biznisu i iskorisititi ‘call’ opciju.  

• Koliko ste platiti Deripaskin udio u Strabagu?
- Ne komentiramo cijenu. 

• Koji su razlozi manjeg profita u 2008.? Kako ćete održati profitne marže u ovoj godini?
- U prošloj se godini Odbor direktora odlučio na oprezno računovodstvo i procjenu poslovanja. Imali smo veće troškove amortizacije zbog novih akvizicija. Mnogo smo toga rezervirali na teret rashoda i morali smo otpisati neka potraživanja, uglavnom u Srednjoj i Istočnoj Europi.

• S kolikim prihodima i dobiti očekujete da će Strabag završiti poslovnu 2009.?
- Vjerujemo da će EBIT marža ostati više-manje stabilna, i to između dva i tri posto.

• U kojim zemljama očekujete najveće pogoršanje u odnosu na 2008.?
- Mađarska je bila vrlo dobro tržište posljednjih nekoliko godina kad je o građevini riječ. No poslovna se klima znatno pogoršala. Nažalost, ni Srbija se ne razvija pozitivno, a veliki je upitnik i Rusija. Ako cijene sirovina porastu, ulaganja u infrastrukturu u Rusiji vratit će se.

• Koje antirecesijske mjere u svom poslovanju provodi Strabag?
- Strabagove antirecesijske mjere podrazumijevaju rezanje fiksnih troškova, a pozornost menadžmenta posvećuje se na klijentovu kulturu plaćanja, odnosno na to koliko uredno klijenti podmiruju dugove. Koncentrirani smo i na profite od tzv. strategije stonoge, odnosno na zastupljenost na različitim tržištima i u različitim segmentima.

• Nakon devet akvizicija u 2008. planirate li u ovoj godini neke akvizicije ili širiti se na nova tržišta?
- Za sada nema riječi o akvizicijama, ali ulazak na nova tržišta strategija je koju slijedimo. Jedna od mogućnosti veći je fokus na Aziju i Indiju.

• Kolika je trenutačna vrijednost Strabagovih nerealiziranih narudžaba? Procjenjujete li da će one rasti?
- Nerealizirane su narudžbe na kraju 2008. vrijedile 13,3 milijarde eura. U prvom kvartalu ove godine ta je vrijednost bila veća nego godinu prije. Nadamo se da će priljev od programa državne potrošnje povećati naše narudžbe do kraja godine.

• Koja su tržišta najkritičnija s obzirom na to? Drži li se još javni sektor ili i on puca?
- Javni sektor trebao bi osigurati iskorištenost naših osnovnih kapaciteta do 2011. Takva je situacija na većini Strabagovih tržišta. Budući da poslujemo u više od 30 zemalja, poprilično smo diverzificirani u svojim nerealiziranim narudžbama.

• Planirate li otpuštati radnike i smanjivati operacije u nekim zemljama?
- Ne znatno.

• Ima li u Hrvatskoj naznaka da ćete morati otpisivati potraživanja kao u Srbiji i Crnoj Gori? O kojim je iznosima bila riječ u tim zemljama?
- Ne komentiramo iznose. Ne može se predvidjeti hoće li biti novih otpisivanja.

• Koji su trenutačno najveći Strabagovi projekti?
- Nekoliko je velikih projekata gradnje cesta u Poljskoj. Gradimo autocestu s četiri traka u Italiji, posao vrijedan otprilike milijardu eura. Također radimo na tunelu ispod Niagarinih slapova u Kanadi za 700 milijuna eura. Uz to u Hrvatskoj smo nedavno na natječaju dobili posao gradnje luke Gaženice u Zadru.

• U Rusiji ste na više velikih gradilišta, među ostalim dobili ste posao gradnje obilaznice oko Sankt Peterburga vrijedan otprilike milijardu eura. Realiziraju li se ti poslovi prema planovima? Jesu li neki otkazani zbog krize?
- Obilaznica oko Sankt Peterburga trenutačno je na čekanju. Nismo morali otkazati poslove jer smo prije toga imali nedovoljno radnika. U Rusiji sada imamo više od 1.500 zaposlenih.

• Koje su glavne prijetnje za Strabagovo poslovanje u ovoj godini, posebno ako se kriza produbi?
- Stabragov Odbor direktora uvjeren je da građevinski sektor neće biti toliko pogođen financijskom i ekonomskom krizom od 2009. do 2011. Ipak, krizu u građevinskom sektoru očekujemo 2012.

• U Republici Srpskoj potpisali ste ugovor od 2,9 milijardi eura na 30 godina. U Bosni i Hercegovini ste angažirani na nekoliko projekata. Je li se vaš fokus premjestio iz Hrvatske na BiH, s obzirom na to da vam prihodi u Hrvatskoj posljednjih godina padaju?
- Ne, nismo prebacili fokus s Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu, ali iskorištavamo poslovne prilike koje se pojavljuju.

• Na natječaju za gradnju autoceste u Crnoj Gori na kojem je pobijedila hrvatska tvrtka Konstruktor bili ste diskvalificirani jer niste dostavili bankovno jamstvo do pola milijarde eura. Jeste li se žalili na taj natječaj?
- Ne, nismo podnijeli žalbu. Prihvaćamo kad konkurenti dobiju natječaj.

• Strabag se u nekoliko navrata žalio da od Vlade ne dobiva odgovor vezan sa zahtjevom završetka dionice Zagreb-Macelj i produljenju koncesije na toj dionici. Jeste li u međuvremenu dobili neke odgovore iz Vlade?
- Nažalost, nismo dobili nikakav odgovor.

• Hoćete li se nakon što ste dobili posao gradnje prve faze zadraske luke Gaženice za 40 milijuna eura natjecati za drugu i treću?
- Da, natjecat ćemo se i za drugu i treću fazu.

• Koji su vam projekti i poslovi najzanimljiviji u Hrvatskoj s obzirom na to da je cestogradnja na zalazu?
- U ovom trenutku projekt Gaženica.

• Đuro Kovačev iz Strabaga najavio je da u suradnji s investitorima u Hrvatskoj planirate graditi stanove za najam. S kojim investitorima planirate ući u taj projekt? S obzirom na to da Zagrebu trenutačno ima 10-ak tisuća novih neprodanih stanova i da je to tržište u krizi, mislite li da je pravo vrijeme za taj projekt?
- Ne želimo to komentirati u ovom trenutku.