Predstavljen HUP-ov model porezne reforme

Snižavanje stope PDV-a na 20 posto, a na koliko bi se također ostavila stopa poreza na dobit, te ukinuće stope poreza na dohodak od 35 i 45 posto, najvažniji su elementi  porezne reforme koju predlaže Hrvatska udruga poslodavaca

Piše   Lidija Kiseljak

Riječ je samo  o pojednostavljenju porezne politike, a ne flat taxu, kako ga već neki nazivaju, kaže jedan od kreatora porezne  reforme Damir Kuštrak, predsjednik Uprave Medike i bivši zamjenik  ministra financija.

Kuštrak je ideju predstavio na Danu Poduzetnika, održanom danas u Zagrebu. Uz te izmjene,  HUP predlaže i ukidanje nulte stope i međustope PDV-a, uvođenje poreza na kamatu i kamatni dobitak, smanjenje doprinosa s 37,2 na 30 posto,  te povećanje trošarina na primjerice naftne derivate i duhanske proizvode.

Cilj takvog pojednostavljenog poreznog sustava jest smanjenje cijene rada i veća konkurentnost. Istodobno posljedice takve reforme ne bi se osjetile na fiskalnoj strani.

Iako u HUP-ovom prijedlogu nema riječi o jedinstvenoj stopi poreza, ta ideja i rasprava nije promakla niti na ovom skupu. Premijer Ivo Sanader na prošlogodišnjem je Danu poduzetnika gotovo zagovarao uvođenje flat taxa, no ove godine najavio tek da se rade analize o tome koliko bi flat tax uistinu mogao poboljšati stanje u domaćem gospodarstvu.

Izgleda da su ga u  ideji o uvođenju jedinstvene stope usporili članovi Vlade koji malo dulje prate poreznu politiku.

Naime i odgovor na to, je li uvođenje jedinstvene stope poreza uistinu bio glavni razlog procvata primjerice slovačkog i irskog gospodarstva, ne znaju niti čelnici tih zemalja.  Zato su dublje analize potrebne kod nas, jer nije isključeno da je naš porezni sutav bolji, rekao je Sanader.

No, kako je rekao, flat tax je jedno sigurno omogućio - marketinški privukao ulagače. Znači, potrebno je samo dobro prodati ono što se ulagačima nudi, odnosno u ovom slučaju porezni sustav.

Prijedlog HUP-a će se  razmotriti na GSV-a, obećao je premijer, kako bi znali koliko on uistinu može pridonijeti jačanju konkurentnosti.

Na skupu se je razgovaralo i o fleksibilnosti tržišta rada, kao također jednom od elemenata, za poboljšanje konkurenstnosti. Neki od smjerova predloženih promjena je organizacija radnog vremena, zaštita pojedinih kategorija radnika, sudjelovanje radnika u NO i sl.

Reforme bi se ove godine svakako trebale pokrenuti, rekao je predsjednik HUP-a Emil Tedeschi, jer sljedeće su godine izbori i teško da će Vlada biti spremna na poduzimanje reformi, koje među stanovništvom nisu popularne.

www.hup.hr

NA SLICI: Premijer Ivo Sanader i najagilniji član HUP-a, Emil Tedeschi iz Atlantic Grupe