Predstavljen Indeks uspješnosti hrvatskih gradova

Indeks uspješnosti hrvatskih gradova koji mjeri njihovu ekonomsku učinkovitost predstavljen je danas u Zagrebu. Istraživanje su proveli Mato Crkvenac i Ivan Turčić iz razvojnog foruma u Zagrebu, a predstavljanje preliminarnih rezultata tog indeksa moderirao je Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lidera.

Indeks uspješnosti dobiven je analizom podataka i primjenom triju različitih metodologija. Cilj tog projekta bio je, kaže Mato Crkvenac, prikazati objektivno poslovanje poduzetnika svakoga grada u odnosu na Hrvatsku, regiju i ostale gradove, zatim ponuditi širu osnovu za unapređenje kvalitete upravljanja razvojem gradova, regija i vođenja politike te izraditi profile gradova, odnosno njihovu viziju, projekte i pogodnosti koje nude investitorima. Indeks uspješnosti otkrio je neke poražavajuće podatke pa je istočna Hrvatska u odnosu na 1990. 15 godina poslije, tj. 2005., stvorila gotovo 20 posto manje novih vrijednosti. Dalmacija je u istom razdoblju stvorila gotovo pet posto manje vrijednosti, a sjeverna, središnja i zapadna Hrvatska su rasle. No taj rast nije bio jednak. Primjerice, središnja je Hrvatska u odnosu na 1990. do 2005. godine ostvarila čak 25 posto više novih vrijednosti, a sjeverna i zapadna rasle desetak posto.
- Porazan je podatak da smo kao zemlja u cjelini tek u prvoj polovini 2004. ostvarili isti bruto društveni proizvod kao 1990. godine. Ta nam činjenica jasno pokazuje kako nakon rata nije bilo posljeratnog poleta, paje iz naše analize vidljivo kako su sjeverna i srednja Hrvatska rasle dok je Slavonija doživjela ozbiljan pad ekonomske aktivnosti - rekao je Crkvenac.

Osim toga istraživanje je prikazalo strukturu pada hrvatske privrede u odnosu na 1990. godinu pa se udio primarnih djelatnosti do 2007. smanjio za sedam posto, sekundarnih za 14 posto, a u istom razdoblju proizvodne djelatnosti smanjile su svoj udio za 12 posto.
- Vidljivo je kako su najveći gubitnici lokalne jedinice s jačom industrijskom i poljoprivrednom osnovom, a rješavanje sadašnje krize ponajprije ovisi o snazi realnog sektora - dodao je Crkvenac.   Istraživanjem se došlo i do Indeksa ekonomske učinkovitosti gradova, koji ne prikazuje razvijenost pojedinoga grada, nego razinu gospodarske učinkovitosti poduzeća koja posluju u tom gradu, a pokazao je kako se 90 posto gospodarskog života u Hrvatskoj događa u gradovima i kako je i najveća koncentracija svih resursa upravo ondje. U ekonomskoj učinkovitosti u pravilu prednjače gradovi s iznadprosječnom izvoznom usmjerenošću gospodarstava. S druge strane, ističe Vladimir Čarvak, postoji veliki potencijal u ruralnim područjima kojima se ne koristi.
- Hrvatska bi u budućnosti morala aktivirati cijeli prostor kako bi se gospodarski razvila, a gradovi bi se trebali organizirati po regionalnom načelu, što znači da ne bi trebali biti konkurencija jedan drugome, posebice u borbi za projekte, nego bi trebali postati komplementarni - rekao je Čarvak i dodao kako ta komplementarnost znači otvaranje gospodarskih zona koje su šire od administrativnih granica pojedinoga grada. (Siniša Maksimović)