Predstavljena knjiga 'Ruska kapitalistička revolucija'

Poslovna biblioteka predstavila je knjigu Andersa Aslunda 'Ruska kapitalistička revolucija'. Aslund je bivši švedski diplomat u Moskvi i inozemni konzultant ruske vlade u vrijeme premijera Jegora Gajdara, te je iz prve ruke promatrao i u knjizi opisao kako su u Rusiji tržišne reforme uspjele, a demokracija propala.

Ratko Bošković, urednik Poslovne biblioteke, na predstavljanju je opisao knjigu kao ekonomsko-politološku analizu Rusije od 80-ih do danas koja po svom obuhvatu ima enciklopedijsku širinu i dubinu.  – Autor je iz svakog razdoblja ruske tranzicije uspio izvući karakteristike koje ga određuju. Kao stručnjak politolog i ekonomist uspio je događaje staviti u širi kontekst, postaviti zakonitosti te vlastite doživljaje uklopiti u knjigu, izjavio je Bošković. Bošković je okarakterizirao rusku kapitalističku revoluciju kao najvažniji svjetski događaj s kraja 20. stoljeća. Zbog zbivanja na našim područjima mi nismo mogli uvidjeti važnost ovih promjena iako je i raspad Jugoslavije bio dio te revolucije. Sam autor je u uvjerenju da se vrlo lako moglo dogoditi da Rusija ostane u komunizmu kakav je danas prisutan na Kubi ili Sjevernoj Koreji.

Promotori knjige bili su Davor Štern i Mladen Pejnović, koji su živjeli i radili u Rusiji, odnosno SSSR-u 80-ih i 90-ih te i sami svjedočili toj revoluciji. Štern je rekao kako ova knjiga realno prikazuje fenomen prelaska iz čvrstog komunizma u surovi kapitalizam. Kao stranac koji se zatekao u SSSR-u za vrijeme perestrojke posvjedočio je razdoblju anarhije i kaosa koje je u to doba vladalo. – Jedna jaka centralna vlast prestala je djelovati, ljudi su dobili slobodu i izgubili se. Opskrba zemlje je stala, a ljudi su bili gladni, prisjeća se Štern. Ulogu Borisa Jeljcina Štern vidi kao pozitivnu. On je preuzeo kontrolu nad zemljom u kaosu koja je bila u rukama mafije. S time se složio i Pejnović zaključivši da je Jeljcin bio revolucionar koji je izvršio demontažu sovjetske imperije te je predao u ruke ekonomista koji su srušili dotadašnji ekonomski sistem kako bi izgradili novi tržišni model.

Nakon toga su oligarsi preko noći bili svrgnuti na državnoj vlasti od strane silovika, odnosno političara iz vojnog i obavještajnog miljea na čelu sa Putinom. – Putin je uspio vratiti ruski ponos i uspostaviti vertikalu vlasti, no Rusija se ponovno okrenula prema autokraciji, složili su se Štern i Pejnović. Ovo izdanje postati će nezaobilazno štivo za one koji žele proniknuti u ove i druge velike promjene koje su se dogodile u Rusiji krajem 20. i početkom 21. stoljeća.
Štern se osvrnuo na aktualne ekonomske odnose Rusije i Hrvatske tvrdeći da su oni vrlo nerazvijeni te da se na tom području mora uspostaviti jasna strategija i politika. – Moramo definirati našu politiku prema ruskom energetskom potencijalu te biti svjesni da to neće škoditi našim odnosima sa SAD-om i Europskom unijom, zaključuje Štern. Pejnović dodaje da se mnogo više moglo napraviti u privlačenju ruskih investicija u Hrvatskoj te smatra da će se povećati zainteresiranost Rusije za ulaganjem u Hrvatsku kada postanemo punopravna članica EU. (Zlatko Salahović)