Predstavnici najjačih kompanija okupili se da bi čuli ponudu stranaka

Iako se niti ovaj puta nisu mogla izbjeći stranačka prepucavanja, eminentni hrvatski gospodarstvenici mogli su čuti promišljanja najvećih stranaka o problemima sa kojima se susreću poslodavci poput previsokih poreza, neučinkovite javne uprave, prerestriktivnim radnim zakonodavstvom i minimalnim plaćama

Prvi red tribine Hrvatske udruge poslodavaca na temu gospodarskih programa političkih stranaka koje bi trebale obilježiti predstojeće izbore zorno je mogao prikazati zainteresiranost poslovne zajednice za programe koje one namjeravaju ponuditi ako dobiju vlast krajem studenog. Izlaganja stranaka slušali su tako direktori i predsjednici uprava T-HT-a, Medike, Ine, PBZ-a, Croatia Airlinesa, Atlantic grupe, Orbica i Sem Marine, te mnogi drugi uspješni gospodarstvenici. Svoje viđenje budućnosti hrvatskog gospodarstva iznijeli su Damir Polančec, Ljubo Jurčić, Radimir Čačić, Davor Štern, Marko Kolaković, Damir Friščić i Vladimir Jordan ispred HSU-a.

Diskusija je bila zamišljena po principu debata u SAD-u, gdje svaki govornik ima točno određeno vrijeme za odgovor, no nije dugo trebalo da se vodeći(HDZ, SDP, HNS) izbore za malo više vremena.Preko dva i pol sata stranke su poslodavcima pokušavale objasniti koje će korake učiniti za poboljšanje uvjeta pod kojim posluju hrvatski poduzetnici. -Smatram da bi gospodarstvo trebalo biti u prvom planu, jer samo gospodarski razvijena država može svojim građanima jamčiti bolji standard. Bilo bi bolje da smo, umjesto male zemlje za veliki odmor, prepoznati kao mala zemlja za veliki biznis-rekao je Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, na otvorenju diskusije. Kako smanjiti povećanje proračuna, a povećati BDP bila je prva tema na koju su odgovarali prisutni, a konsenzus većine je bio da treba smanjiti povećanje proračuna restrukturiranjem načina na koji se on troši i tako dovesti do prostora za nove investicije.

O gorućoj temi hrvatskih poslodavaca, stopama poreza na dohodak i uvođenju samo dvije jedinstvene stope(15 i 25 posto), te smanjenju doprinosa sa 37,5 posto na 30, stranke imaju različita mišljenja.-Ukinut ćemo porez na reinvestiranu dobit, te razmotriti svrhu nekih vrsta naknada koje opterećuju gospodarstvo-rekao je Ljubo Jurčić.
Mladen Kolaković iz HSP-a smatra da treba smanjiti porezna opterećenja da bi se potaknule investicije te oporezovati sivu ekonomiju kako bi se namaknula nova sredstva, dok Davor Štern smatra da bi poreznu politiku trebalo decentralizirati kako bi se prihodi po regijama ravnomjerno rasporedili. Oko reforme poreznog sustava i smanjenja PDV-a, za što se zalaže HUP(sa 22 na 20 posto), većina sugovornika se složila da je jednostavno teško provedivo smanjenje PDV-a, već bi svaki od njih poreznu politiku riješio različito. Tako se HSLS i HSP  zalažu za jedinstvenu stopu, tzv. Flat tax, HNS bi ukinuo skrivene, parafiskalne namete, dok HDZ smatra da je porezni sustav dobar, a SDP bi smanjio porez na dodanu vrijednost.

Oko fleksibilnosti tržišta rada stranke se slažu da treba povećati mobilnost radne snage i olakšati postupak uvoza deficitarnih zanimanja, te regulirati zakonodavstvo u smislu da poslodavci mogu lakše zamijeniti radnu snagu koja im ne odgovara. Treba li u Hrvatskoj uvesti jedinstvenu minimalnu plaću za sve djelatnosti, čemu se HUP protivi, stranke također imaju različita mišljenja. SDP se zalaže za poticanje industrija koje ne mogu platiti minimalnu plaću zbog slabe produktivnosti (tekstilna i metalska) kako bi u budućnosti postigle razinu produktivnosti kojom bi mogli isplaćivati veće “minimalce”, dok se ostali zalažu za dijalog sindikata i poslodavaca po tom pitanju.
Posljednja pitanja odnosila su se na obvezno članstvo u HGK te na položaj i strategiju stranaka glede poljoprivrede, oko čega također postoji neka vrsta konsenzusa da bi članstvo trebalo biti dobrovoljno, ali bi se to trebalo odvijati postepeno, tako da ne dođe do prevelikog jaza u međurazdoblju.   (Amir Kulenović)