Predviđa se usporavanje ekonomskog rasta i povećanje inflatornih pritisaka

Istodobnom konferencijom za tisak u četiri grada - Bruxellesu, Varšavi, Sofiji i Zagrebu, Svjetska banka predstavila je redovito ekonomsko izvješće o novopridruženim članicama EU8+2 (Rumunjska i Bugarska), s posebnim dodatkom za Hrvatsku

Izvješće, kao što je u izlaganju naglasio Thomas Blatt Laursen, jedan od autora i vodeći ekonomist Svjetske banke u Uredu u Varšavi, obrađuje četiri glavne poruke. Na polju makroekonomske okoline izražen je snažan gospodarski rast u svim zemljama regije, potaknut rastom kredita i povećanom migracijom radne snage, ali je upozoreno da ekspanzija rasta može u nekim zemljama dovesti do pregrijavanja ekonomija zbog velike stope inflacije i deficita platne bilance te će sadašnje stope rasta u budućnosti biti neodržive.

Drugi važan čimbenik, fiskalna politika, nedovoljno koristi snažan ekonomski rast i na tom će se polju morati učiniti više kako bi se smanjio pritisak mogućnosti pregrijavanja i stagnacije nacionalnih ekonomija.Treća poruka koju Svjetska banka smatra važnom za zemlje regije jest nastavak reformi javnih uprava, jačanjem njihovih struktura i povećanjem efikasnosti javne države u cijelosti. Primijećeno je da države ulaskom u EU smanjuju napore za reformama, pa je stoga savjet ekonomskih stručnjaka da se iskoriste dosta velike stope rasta kako bi se još kvalitetnije poradilo na efikasnosti državne uprave. Kao što je rekao Laursen, račun će doći na naplatu ne bude li se zemlje prehranjivale zdravom hranom.

Izvješće posebnu pozornost posvećuje stanju u poljoprivredi u zemljama regije. U veyi s tim pitanjem došlo je do dosta velikih stopa rasta prihoda, negdje većeg od 100 posto, ali produktivnost je ostala na prijašnjoj razini i negdje je 30 posto od prosjeka u starim članicama EU15. Potpore koje članice mogu primati neke države koriste u maksimalnom iznosu, što ne pridonosi razvoju agrara. Upozoreno je da se stanje u poljoprivredi ne može poboljšati samo agrarnom politikom već je potrebna šira akcija svih državnih tijela. U dodatku koji se bavi Hrvatskom predstavnici Banke izrazili su zadovoljstvo državnim mjerama usmjerenim na smanjenje deficita javne bilance i mjerama Hrvatske narodne banke usmjerenima na smanjenje rasta kreditne zaduženosti, ali je izražena bojazan da se reforme ne uspore zbog predstojećih parlamentarnih izbora.

Potrebno je smanjiti javni sektor i udio javnoga duga u cjelokupnom dugu države, što neće biti moguće izostanu li privatizacijski prihodi. Porezni prihodi su nam veći od prosjeka u EU, previše trošimo na mirovine i na javni sektor, što dugoročno smanjuje konkurentnost sa zemljama u regiji.Hrvatska je jedina od država obrađenih u izvješću sa smanjenjem neto izvoza, što se objašnjava činjenicom da je kuna precijenjena i nastavi li se takav trend, pogotovo s nadolazećom turističkom sezonom, mogli bismo imati problema u nadolazećim godinama.  (Amir Kulenović)