Premijerkin prijedlog utemeljen na dogovornoj, a ne tržišnoj ekonomiji
Izjava premijerke Jadranke Kosor da će uvesti porez bankama ne smanje li kamatu, u čemu su je podržali Hrvatska udruga poslodavaca i sindikati, a različito se o njoj izjasnili hrvatski ekonomski analitičari, mogla bi ostati samo deklarativno zalaganje za ‘pravicu’.
Premijerka Kosor bi po ugledu na Mađarsku koja je prošle godine uvela porez od 0,5% na aktivu banka, učinila isto i time ulila u praznu državnu blagajnu milijardu i 900 milijuna kuna. Poslodavci i Vlada tvrde da bi smanjenje visoke kamatne stope potaknulo investicije i razvoj gospodarstva te olakšalo život prezaduženim hrvatskim građanima, ali i prodalo 10.000 neprodanih stanova što bi spasilo graditeljstvo. Kosor je izjavila da bi banke koje dobro zarađuju u Hrvatskoj trebale snositi dio tereta krize, no po svemu sudeći nema mehanizma kojim bi mogla uvjetovati cijenu novca na hrvatskom tržištu jer se i država zadužuje.
Isto je Kosor pokušala napraviti i prošle godine, ali četiri najveće banke zaprijetile su da će teret prebaciti na građane. Iako su tijekom 2010. banke u Hrvatskoj, od kojih je 94% u stranom vlasništvu, ostvarile dobit od 4,6 milijardi kuna, ne kane se lako predati ni ovoga puta. Primjerice, dvije najveće hrvatske banke Zagrebačka i Privredna su u talijanskom vlasništvu, a Hrvati plaćaju šest posto kamata dok Talijani 2-3%. Unatoč tomu bankari tvrde da su u Hrvatskoj kamatne stope niže nego što bi trebale biti.
- Premijerkin prijedlog utemeljen je na dogovornoj a ne tržišnoj ekonomiji, visina kamate je odraz stanja gospodarstva i ako je ono stabilno kamata na obveznice i sve ostalo je niža. Kamate u tržišnoj ekonomiji određuje ponuda i potražnja novca što regulira Hrvatska narodna banka i to je prvi kriterij za određivanja kamatne stope. Potom je to stabilno odnosno nestabilno gospodarstvo, dakle komponenta rizika i na kraju na visinu kamate utječe konkurentnost među bankama. Smanji li se rizik gospodarstva, što je u nadležnosti Vlade, smanjit će se i kamata. A povećanje novca na tržištu je u ovlasti HNB-a koji, ako je riječ o bankarskom monopolu, mora povećati konkurenciju na bankarskom tržištu- izjavio je za Lider Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. (Kata Pranić)