Prerađivači traže dublje promjene u mljekarskoj industriji

Povodom nedavnih zahtjeva dijela proizvođača mlijeka (farmera) za povećanjem zaštitne otkupne cijene mlijeka s aktualnih 2,40 kuna za litru na tri kune za litru priopćenjem je reagirala udruga Croatiastočar koja okuplja prerađivače.

O problemima u mljekarskoj industriji Lider je pisao u posljednjem broju, a direktor Croatistočara Branko Bobetić u ovom priopćenju ponovo je istakao da samo povećanje zaštitne cijene mlijeka nije dovoljno poticajna mjera koja će dovesti do povećanja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Naime, navodi da su otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj pet posto veće u odnosu na europske, a formiraju se tržišno na mjesečnoj razini kao tromjesečni prosjek otkupnih cijena mlijeka u zemljama EU 25. Ove su godine otkupne cijene mlijeka u zemljama  EU i u Hrvatskoj rasle, da bi u listopadu ove godine otkupna cijena bila veća za 20 posto u odnosu na isti period lani. No, unatoč rastu te višoj otkupnoj cijeni mlijeka u Hrvatskoj u odnosu na europske, u Croatiastočaru ističu da proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj pada. Trend pada proizvodnje bilježi se od 2009. godine, koji se nastavlja i u tekućoj godini. U prvih devet mjeseci ove godine otkupljeno je 7,7 posto manje mlijeka u odnosu na, po proizvodnji mlijeka rekordnu 2009. godinu.

Bobetić uzroke ovoj situaciji vidi prije svega u tome što je u prvih devet mjeseci ove godine smanjen broj uglavnom malih proizvođača mlijeka za 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. Razloga za smanjenje broja proizvođača mlijeka, pa time i matičnog stada je više; u 2010. godini stopiran je operativni program koji je proizvođače stimulirao na ulaganja u proizvodnju mlijeka osiguravajući im povrat 50 posto iznosa kapitalnih ulaganja. Istovremeno, dostupnost kreditnih linija za mljekarsku proizvodnju je smanjena, a njihova je cijena narasla. Nepovoljni vremenski uvjeti i poplave osim što su nanijeli velike štete poljoprivrednicima onemogućili su optimalnu pripremu hrane za mliječno stado krava. Uz ionako nisku proizvodnost mlijeka po kravi u Hrvatskoj, koja je za oko 35 posto manja u odnosu na proizvodnost u zemljama EU 25, ovakvo stanje, ukoliko se negativni trendovi ne zaustave, zasigurno vodi ka urušavanju ukupnog mliječnog sektora.

Istovremeno je, ističe, došlo do smanjenje potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda u prvih devet mjeseci ove godine za pet posto zbog smanjene kupovne moći potrošača, o čemu svjedoči i podatak o ukupnom padu maloprodaje u Hrvatskoj. Smanjena kupovna moć potrošača uvjetovala je smanjene potrošačkih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda koje  bilježe trend pada.Nadalje, po prvi puta nakon niza godina, u prvih devet mjeseci 2010. godine mliječna industrija bilježi pad izvoza konzumnog mlijeka i mliječnih proizvoda. Smanjena potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj djelomično amortizira disbalans proizvodnje mlijeka i realnih potreba Hrvatske za svježim sirovim mlijekom.

Iako stoji na gledištu da je zaštitna cijena mlijeka hvale vrijedna zaštitna mjera države kojom se potpomaže proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj, Bobetić navodi da je potrebno uvesti i poticajne mjere, koje će učinkovito djelovati u smjeru povećanja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Edukativne i preventivne mjere koje će rezultirati daljnjim rastom proizvodnje mlijeka EU standarda, osiguravanje povoljnih kreditnih linija, subvencioniranje nabavke junica, okrupnjavanje poljoprivrednih površina i legalizacija poljoprivrednih objekata uz minimum troškova i administriranja, osposobljavanje gospodarstava za korištenje predpristupnih i postpristupnih fondova, aktivnosti su na koje se svi sudionici domaće poljoprivrede trebaju fokusirati, od resornog ministarstva preko županija, gradova i općina, do prerađivača i proizvođača mlijeka te svi koji oni koji imaju utjecaja na formiranje poljoprivredne politike u Hrvatskoj.

Stoga inzistiranje na rastu otkupne, odnosno zaštite cijene mlijeka, kaže se dalje u priopoćenju, koja iz mjeseca u mjesec tržišno raste i veća je u odnosu na zemlje EU 25, nije zaštitna a još manje poticajna mjera koja će omogućiti potreban rast proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Mljekare će i nadalje nastojati pratiti trendove kretanja otkupnih cijena mlijeka u EU zemljama a  spremne su i nadalje proizvođačima, zavisno od količine i isporučene kvalitete mlijeka, dodatnim premijama koje su višestruko veće nego u zemljama EU, stimulirati povećanje proizvodnje mlijeka, stoji na kraju priopćenja Croatiastočara. (Edis Felić)