Pretporez se ne smije dostaviti faksom ili e-mailom

Za odbitak pretporeza za koji nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o porezu na dodanu vrijednost moguća je novčana kazna čak do 500.000 kuna

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Korištenje prava na pretporez izravno utječe na iznos porezne obveze obveznika PDV-a. Odbitak pretporeza za koji nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o porezu na dodanu vrijednost sankcionira se kao prekršaj za koji je zapriječena novčana kazna čak do 500.000 kn. Osim prekršajne kazne, posljedica pogrešno obračunate obveza za PDV jest i obveza plaćanja visokih zateznih kamata. Zato je i te kako važno da porezni obveznici vode računa o tome jesu li u svakom konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza.

Pretporez je svota PDV-a koju su na računima za nabavljena dobra i usluge različiti dobavljači zaraču-nali obvezniku poreza na dodanu vrijednost. Naime, svaki obveznik PDV-a u trenutku prodaje dobara i usluga svojim kupcima zaračunava porez na dodanu vrijednost i naplaćuje ga, ali nije riječ o njegovu prihodu. Porez na dodanu vrijednost je prihod države, a porezni ga obveznik samo u ime i za račun države naplaćuje na tržištu i doznačuje na propisani uplatni račun. Iznos porezne obveze u svakom se obračunskom razdoblju utvrđuje kao razlika između iznosa PDV-a koji je porezni obveznik zaračunao kupcima dobara i usluga te svote pretporeza koji su njemu zaračunali njegovi dobavljači.

Pretporez i na neplaćene račune

U pojedinom obračunskom razdoblju iznos pretporeza može biti veći od porezne obveze. To se u pra-vilu događa u slučaju kad poduzetnik obavlja djelatnost koja ima dulji proizvodni ili obrtajni ciklus te kad nabavlja dugotrajnu imovinu ili veće zalihe sirovina i repromaterijala. Ako je iznos pretporeza veći od porezne obveze, obveznik može od države zatražiti povrat tog iznosa ili ga koristiti kao porezni kredit za plaćanje u sljedećim obračunskim razdobljima.
Za obveznike PDV-a koji porez na dodanu vrijednost plaćaju prema fakturiranim naknadama, porez-na obveza i pravo na pretporez određuju se prema izdanim odnosno primljenim računima. Ti porezni obveznici mogu koristi pravo na pretporez iako nisu platili račune svojim dobavljačima, osim u slučaju kad je dobavljač fizička osoba obveznik poreza na dohodak. Porezni obveznik može ostvariti povrat PDV-a od države iako taj isti iznos još uvijek duguje svojim dobavljačima. Upravo je zbog toga svojeg obilježja pretporez tako privlačan poreznim obveznicima.

U dva se slučaja pravo na pretporez ostvaruje tek nakon plaćanja: pri uvozu dobara i u slučaju kad porezni obveznik sam obračunava obvezu za PDV na uslugu koju mu je obavio strani poduzetnik. Pretporez koji porezni obveznik plaća u tim slučajevima nije trošak i ne umanjuje njegovu ekonomsku snagu, ali mu je financijski teret. U jednom obračunskom razdoblju treba uplatiti određenu svotu novca, da bi se tek nakon mjesec dana, u sljedećem obračunskom razdoblju, uplaćeni iznos koristio kao pretporez. Za obveznike PDV-a koji ga plaćaju tromjesečno, taj vremenski pomak iznosi bar tri mjeseca.

Jedino za poslovne djelatnosti

Da bi obveznik PDV-a mogao koristiti pretporez, mora biti riječ o nabavci za gospodarske svrhe, namijenjenoj obavljanju registrirane djelatnosti poduzetnika. Ulazni račun prema kojem se ostvaruje pretporez mora se odnositi na područje poslovanja, što znači da rashod odnosno izdatak mora biti povezan s ostvarivanjem sadašnjih ili budućih prihoda. Nepoduzetničke nabavke ne omogućuju pravo na pretporez.

Kupuje li član trgovačkoga društva predmete osobne potrošnje namijenjene podmirivanju potreba svoje obitelji na račun društva, na temelju takve nabavke trgovačko društvo ne može koristiti pretporez. Pretporez se ne može koristiti ni u slučaju kada trgovačko društvo nabavlja imovinu ili usluge koje će upotrebljavati za obavljanje djelatnosti oslobođene PDV-a. Na primjer, kupi li novu nekretninu u kojoj će obavljati djelatnost iznajmljivanja stanova, nema pravo odbiti pretporez jer su usluge stanovanja oslobođene PDV-a. Ali, namjerava li nekretninu iznajmljivati kao poslovni prostor ili poduzetnik ima namjeru koristiti je za svoje poslovne svrhe, tad ima pravo odbiti pretporez.

Račun, ali i ostvarena usluga ili nabava

Od formalnih uvjeta svakako valja raspolagati ulaznim računom ispravnoga, točno propisanoga sadržaja. Račun, među ostalim, mora sadržavati podatke o poreznom obvezniku koji mu je isporučio dobro ili uslugu, uključujući i njegov porezni broj, naziv proizvoda ili usluge za koji je izdan račun te podatke o iznosu osnovice, svoti zaračunatoga PDV-a i njihov zbroj. Porezni obveznik koji koristi pravo na pretporez nikada ne smije sâm izračunavati svotu PDV-a sadržanog u ulaznom računu, nego taj iznos mora navesti poduzetnik koji je ispostavio račun. Račun mora sadržavati oznaku R-1 ili oznaku R-2, već ovisno o tome je li ga obveznik koji plaća PDV izdao prema fakturiranim ili naplaćenim naknadama. Važno je znati da račun mora biti u pisanom obliku, ali i da se ne smije poslati telekomunikacijskim uređajem. Račun dostavljen faksom ili poslan e-mail poštom primatelju ne daje pravo na odbitak pretporeza.
Osim računa kao formalne isprave, za odbitak pretporeza mora se ispuniti i uvjet da je poduzetnik primio dobro odnosno da mu je obavljena usluga koja je zaračunata prema tom računu. Jedina su iznimka računi za dane predujmove, prema kojima se pravo na pretporez ostvaruje nakon plaćanja predujma i primitka računa za dani predujam. Kad je račun primljen u jednom, a isporuka u drugom obračunskom razdoblju, pravo na pretporez ostvaruje se tek u onom obračunskom razdoblju u kojem su kumulativno ispunjena oba uvjeta. Ako poduzetnik na dan 30. rujna kupi i preuzme materijal za proizvodnju, a prodavatelj mu ispostavi račun s datumom 1. listopada, pravo na pretporez ostvarit će tek pri obračunu porezne obveze za listopad, tj. za mjesec u kojem su kumulativno ispunjena oba tražena uvjeta.

U slučaju uvoza - pretporez prema naplati

Plaćanje računa nije uvjet odbitka pretporeza, osim u slučaju kad je riječ o računu s oznakom R-2. Plati li porezni obveznik djelomično račun s oznakom R-2, ima pravo i na razmjerni iznos pretporeza. Ako je račun s oznakom R-2 koji glasi na 1.220,00 kuna, od čega se 220 kuna odnosi na zaračunati PDV, plaćen djelomično u rujnu, i to svota od 610 kuna, pri podnošenju obrasca PDV za rujan porezni obveznik može koristiti 110 kuna pretporeza. U slučaju uvoza dobara PDV plaćen pri uvozu može se odbiti kao pretporez tek kad je plaćen. Ako plaćanje PDV-a pri uvozu za poduzetnika obavlja njegov špediter, mogući su nesporazumi u vezi s koriš-tenjem pretporeza. Porezni obveznik ostvaruje pravo na pretporez tek kad njegov špediter uplati iznos PDV-a na propisani račun. Ako je uvoznik doznačio novac špediteru, a ovaj ga u obračunskom razdoblju nije uplatio u državni proračun, odgađa se pravo na pretporez sve do obračunskog razdoblja u kojem će se uplatiti iznos PDV-a. U slučaju korištenja prava na pretporez plaćen na usluge koje je tuzemnom poduzetniku obavio inozemni poduzetnik, iznos PDV također se mora platiti. U mjesecu u kojem je primljena usluga za koju je propisano mjesto oporezivanja u Hrvatskoj (npr. usluga u vezi s nekretninom čije je sjedište u tuzemstvu), porezni obveznik dužan je na osnovicu u visini naknade koju mu je zaračunao inozemni dobavljač sâm obračunati obvezu za PDV i uplatiti je na propisani račun. Pravo na pretporez prema takvoj uplati ostvaruje tek u sljedećem obračunskom razdoblju. Zakasni li porezni obveznik s plaćanjem obveze za PDV na usluge koje mu je obavio inozemni poduzetnik, duguje zatezne kamate za razdoblje od dospijeća obveze za PDV do dana podmirenja obveze.

Djelomično korištenje pretporeza

Odnosi li se nabavka poreznog obveznika na više djelatnosti od kojih su jedne oporezive PDV-om, a druge oslobođene tog poreza, pravo na pretporez ostvaruje se samo u dijelu koji se odnosi na gospodarske djelatnosti koje podliježu oporezivanju PDV-om. Na primjer, kupi li porezni obveznik nekretninu čiji će jedn dio koristiti kao poslovni, a drugi kao stambeni prostor, pravo na pretporez ostvaruje samo djelomično. Pretporez se tada djelomice odbija, i to u razmjernom dijelu koji se odnosi na dio nekretnine koja se namjerava koristiti kao poslovni prostor.

Pri tome je u praksi uvijek problem odrediti kriterije diobe pretporeza. Uvijek, kad god je to moguće, treba koristiti prirodne pokazatelje. Tako će se, primjerice, u računu za grijanje koristiti dio pretporeza izračunat razmjerno površini koja se koristi kao poslovni prostor, u računu za utrošenu električnu energiju mjerilo podjele pretporeza ovisit će o snazi trošila koja se koriste za oporezive odnosno za promete oslobođene oporezivanja i dr. Samo se iznimno, nije li moguće utvrditi relevantan prirodni kriterij za diobu ulaznoga poreza kao pretporeza, upotrebljavaju financijski podaci o prihodu ostvarenom od oporezivih isporuka i onih oslobođenih PDV-a.

 Tko ima, a tko nema pravo na pretporez

• Pravo na odbitak pretporeza imaju samo obveznici PDV-a. Mali poduzetnici kojima je godišnji prihod niži od 85.000 kuna, a nisu se dobrovoljno prijavili u Registar poreznih obveznika, nemaju pravo na pretporez. Njima je iznos PDV-a koji su im zaračunali dobavljači sastavni dio cijene nabavljenih dobara i usluga.

• Pravo na pretporez nemaju ni poduzetnici oslobođeni poreza na dodanu vrijednost, kao npr. banke, društva osiguranja, ustanove obrazovanja i druge institucije. Ni tijela državne vlasti, jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave, komore, sindikati i političke stranke također nemaju pravo na pretporez jer ih se smatra poduzetnicima.

Kad se pretporez ne smije koristiti

Porezni obveznik ne smije odbiti pretporez s ulaznog računa koji mu je izdao poduzetnik koji je neovlašteno zaračunao PDV. Naime, ako poduzetnik koji nije obveznik PDV-a neovlašteno zaračuna PDV na svojem računu, dužan ga je uplatiti u državni proračun, ali primatelj takva računa ne ostvaruje pravo na pretporez.

S obzirom na to da poreznim obveznicima u Hrvatskoj nisu dodijeljeni posebni porezni brojevi, nego se za pravne osobe kao porezni broj rabi statistički broj koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku, a za fizičke osobe njihov matični broj građana koji dodjeljuje Ministarstvo unutarnjih poslova, primatelj računa ne može na osnovi poreznih brojeva zaključiti da je prema tom računu PDV neovlašteno zaračunat. No, u slučaju sumnje, nužno je u Poreznoj upravi provjeriti je li pravna ili fizička osoba upisana u Registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Porezna uprava dužna je dati takvu informaciju.

 R2 za pretporez mora bar djelomično platiti račun

Plaćanje računa nije uvjet odbitka pretporeza, osim u slučaju kad je riječ o računu s oznakom R-2. Plati li porezni obveznik djelomično račun s oznakom R-2, ima pravo i na razmjerni iznos pretporeza. Ako je račun s oznakom R-2 koji glasi na 1.220,00 kuna, od čega se 220 kuna odnosi na zaračunati PDV, plaćen djelomično u rujnu, i to u iznosu od 610 kuna, pri podnošenju obrasca PDV-a za rujan porezni obveznik može koristiti 110 kuna pretporeza.

Kraj