Pri kraju kriza likvidnosti na kreditnom tržištu

Krizi likvidnosti na međubankarskom kreditnom tržištu bliži se kraj, no na površinu se probijaju nove posljedice te krize kako u financijskom sektoru, tako i realnom gospodarstvu, što ulagačima na svjetskim burzama ne dopušta predah.

Nadu da je najgora kriza u financijskom sektoru prošla pobudio je jutros čelnik Nomura Holdinga, najveće japanske brokerske kuće, kazavši kako vjeruje da je globalna kriza likvidnosti pri kraju. Na to ukazuje postupan pad kamata na međubankarskom kreditnom tržištu posljednjih tjedana. "No, sada je problem svjetsko realno gospodarstvo. Rješenje tog problema ovisit će o financijskoj pomoći država diljem svijeta", kazao je izvršni direktor Nomure Kenichi Watanabe. Još se moraju do kraja sanirati posljedice nedavne paralize međubankarskog tržišta novca, kao i oštrog pada cijena dionica na svjetskim burzama. Posljednjih dana najveće japanske banke izvješćuju o snažnom padu dobiti zbog rasta iznosa loših kredita, ali i pada cijena dionica. tako je jutros Sumitomo Mitsui Financial Group, treća po veličini japanska banka, priopćila da planira prikupiti više od 4 milijarde dolara svježeg kapitala kako bi ojačala kapitalnu bazu, potkopanu rastom loših kredita i padom cijena povlaštenih dionica. Japanske su banke, naime, uglavnom bile pošteđene u kreditnoj krizi, no sada bilježe gubitke zbog pada cijena dionica, s obzirom da su one i veliki dioničari u najvećim japanskim kompanijama.

Automobilska industrija pred kolapsom

U fokusu ulagača već je danima i natezanje između američke vlade i Kongresa oko financijske pomoći automobilskom sektoru, koji je pred kolapsom jer je, zbog financijske i krize na tržištu nekretnina, donedavno visokih cijena goriva i rasta nezaposlenosti, drastično pala prodaja automobila u SAD-u. Čelnici triju najvećih američkih proizvođača automobila - General Motorsa, Forda i Chryslera - zajedno s demokratima u Kongresu, traže da im vlada odobri financijsku pomoć od 25 milijardi dolara kako bi namaknuli dovoljno gotovine za normalnu proizvodnju. Vlada se, međutim, protivi prijedlogu da se iz paketa pomoći od 700 milijardi dolara za sanaciju banaka 25 milijardi usmjeri 'Detroitu', te predlaže da se 'velikoj trojka' sanira dijelom sredstava iz programa za razvoj automobila s manjom potrošnjom goriva, vrijednog 25 milijardi dolara, koji je Kongres nedavno prihvatio.Ovih će se dana donijeti odluka o načinu pomoći 'Detroitu', a u međuvremenu vodeći svjetski proizvođači automobila izvješćuju o padu prodaje i smanjenju proizvodnje.

Danas je najveći svjetski proizvođač Toyota najavila prekid proizvodnje u svojim tvornicama u Sjevernoj Americi na dva dana zbog pada prodaje, i to ne samo na američkom tržištu.Pada i prodaja automobila u najvećim zemljama u razvoju, pa je tako Toyota smanjila procjenu svoje ovogodišnje prodaje u Kini sa 700.000 na 600.000 automobila.Doduše, i to bi predstavljalo porast od oko 20 posto, u odnosu na prošlu godinu, no ukazuje i na usporavanje potrošnje u Kini, kažu analitičari. Da je pomoć potrebna i drugim sektorima, a ne samo automobilskim, pokazuje i jučerašnji poziv čelnika više od 10 najvećih američkih kompanija da vlada donese paket fiskalnih mjera, vrijednih barem 300 milijardi dolara, kako bi se potaknula potrošnja Amerikanaca. Američko gospodarstvo, naime, uvelike ovisi o potrošnji, a kako i na inozemnim tržištima pada potražnja, direktori kompanija nastoje nagovoriti vlasti da potiču domaću potrošnju.

Kako kažu analitičari, otvorena je Pandorina kutija, pa se sada iz gotovo svih sektora traži državna pomoć. Stoga rastu i proračunski deficiti. Procjenjuje se da će budžetski manjak u SAD-u u idućih godinu dana premašiti 1.000 milijardi dolara, a nakon golemih potpora financijskom sektoru, a ubuduće vjerojatno i realnom gospodarstvu kako bi se spriječila dublja recesija, rastu i proračunski deficiti europskih država. A to je problem koji će trebati rješavati idućih godina, kažu analitičari. Unatoč jučerašnjem rastu američkih burzovnih indeksa, jutros su na europskima zaredali novi gubitci. Londonski, pariški i frankfurtski burzovni indeksi bili su oko 11,30 sati u minusu većem od 1 posto.Indeks dionica na svjetskim burzama MSCI pao 0,6 posto, na 210,82 boda.Dramatičniji pad jutros bilježi tek ruski burzovni indeks MICEX, potonuvši u prvom satu trgovanja za više od pet posto, zbog čega je suspendirana trgovina dionicama na Moskovskoj burzi. A ruska središnja banka objavila je danas da je u zadnja dva mjeseca prodala 57,5 milijardi dolara deviznih rezervi kako bi poduprla tečaj rublje i spasila državne banke od propasti. Pad deviznih rezervi za 20 posto od kolovoza potiče očekivanja tržišta da će tečaj rublje deprecirati.

Jen - dobitnik među valutama

Sve intenzivnija nervoza na globalnim dioničkim tržištima i dalje na deviznim tržištima održava stabilnom potražnju za manje rizičnim valutama.Glavni dobitnik je japanski jen. Ulagači traže sigurnost i likvidnost u toj valuti dok globalno gospodarstvo ubrzano slabi, budući da Japan bilježi jedan od najvećih viškova u bilanci plaćanja u svijetu.Jen je tako jutros ojačao za 0,3 posto prema dolaru, koji stoji 96,6 jena. Prema euru, jen je ojačao pola posto, pa stoji 121,9 jen.Tečaj dolara, pak porastao je 0,1 posto prema euru, pa se eurom trguje po 1,2604 dolara. Indeks dolara prema košarici šest najvažnijih međunarodnih valuta također je jutros ojačao 0,1 posto, na 87,24 .DXY.Američka valuta poduprta je trenutnim globalnim okruženjem - američki ulagači, naime, likvidiraju svoje pozicije u inozemnoj imovini kako bi novac vratili u zemlju. Američko ministarstvo financija objavilo je jučer kako je ukupni neto priljev u rujnu iznosio 143,4 milijarde dolara, te je bio najveći od početka 2006.Valutni trgovci s nestrpljenjem očekuju i objavu zabilješke s posljednjeg sastanka Feda u potrazi za signalima daljnjeg kretanja kamatnih stopa.

Jutros je objavljena zabilješka s posljednjeg sastanka Bank of England, na kojem su čelnici banke jednoglasno odlučili sniziti ključnu kamatnu stopu za 150 baznih bodova, na 3,0 posto, najnižu razinu u zadnjih gotovo pola stoljeća.Iz bilješke je vidljivo da su razmatrali čak i veće smanjivanje kamate, za 200 baznih bodova, zbog naglog pogoršanja gospodarskih izgleda i vjerojatno velikog usporavanja inflacije. Ipak, ne želeći previše šokirati financijska tržišta i odlučivši pričekati izvješće o britanskom proračunu, na kraju su se odlučili za nešto manji rez kamata. Očekuje se da će tamošnja vlada idućega tjedna objaviti sveobuhvatne mjere pomoći poduzetnicima i obiteljima kako bi se bolje nosili s gospodarskom krizom. Ovisno o veličini fiskalnog poticaja gospodarstvu, moguće je da će ubuduće biti manje potrebe za novim snižavanjem kamata.U međuvremenu, cijena nafte nastavila je kliziti prema 53 dolara za barel, zbog sve slabije potražnje u svijetu. Barel nafte na njujorškom tržištu potonuo je za 69 centi, na 53,7 dolara."S obzirom da globalnim gospodarskim potresima nema na vidiku završetka, trgovci se i dalje usredotočuju na očekivani pad potražnje u 2009.", tumači Jonathan Kornafel, iz američke tvrtke za trgovinu opcijama Hudson Capital Energy. (H)