Arhiva
Prijatelji i partneri - istina ili zabluda?
12. svibnja 2011.
Prije ulaska u poslovno partnerstvo svatko si treba postaviti i neugodna pitanja, ponajprije o dvije situacije u kojima se partneri svađaju - što sa zarađenim novcem, ali i kako nadoknaditi gubitak. Nije svatko rođen za partnera u projektu.
Ovih dana ponovno se u medijima piše o problemima u koje je zapao projekt Otok znanja na dubrovačkom Koločepu. Peripetije traju već nekoliko godina, a duga priča može se skratiti i prepričati ovako: trojica osnivača ušla su u projekt, sukobila se i onda se podijelila na dvije suprotstavljene strane. Da bi se problemi riješili, sva trojica moraju naći zajedničko rješenje, što nije izgledno. Novac i problemi vezani uz priču golemi su. Ova priča scenarij je iz noćne more koji nijedan poduzetnik koji u posao ulazi s partnerom/prijateljem ne planira doživjeti. ‘Nama se to ne može dogoditi’ glavna je parola većine onih koji u neki novi biznis ne ulaze samostalno. U tim slučajevima većinom se radi o dobrim prijateljima, katkad i rođacima, veze među njima traju često i godinama prije nego što se uđe u posao, pa jednostavno nema prostora za pomisao da će nešto poći po zlu. Zbog povjerenja ne potpisuju se ugovori, a većina potencijalnih problema ostavlja se za poslije. Zašto razbijati glavu onim što bi moglo poći po zlu kad će partneri kao složna braća pristupiti svakom problemu i riješiti ga? Više čitajte u temi tjedna koju potpisuje Tatjana Petričušić.
Dugo stagniranje, kakvo nas očekuje, donosi i nova pravila igre u poslovanju. Iako je svaka tvrtka priča za sebe, anketirani poduzetnici upozoravaju na stagnacijski poslovni model: tko god može, treba ulagati, ponajprije u nove proizvode i nova tržišta. Ostali pokušavaju preživjeti. Što u stvarnom životu poduzetnika znači život u stagnaciji otkriva nam Matilda Bačelić u priči 'Nazovi bankara radi reprograma'.
Vlada je županije, gradove i općine ostavila na proračunskim marginama. Rezanjem ulaganja lokalna vlast dovodi tvrtke u još težu situaciju, a one onda još slabije pune porez na dohodak...Zašto su čak i gradovi počeli odgađati većinu svojih projekata otkriva nam Gordana Gelenčer.
Vratiti investicije u zemlju. S tom misijom na mjesto potpredsjednika Vlade za investicije početkom godine došao je Domagoj Ivan Milošević, do tada poznatiji kao većinski vlasnik tvornice vatrogasnih aparata Pastor. Od njegova dolaska na taj položaj u javnosti se samo povećavao popis potencijalnih investitora i radnih mjesta koja će oni otvoriti. Što će se od tih projekata na kraju realizirati, u kojem roku i hoće li se temeljni kameni postavljati neposredno prije izbora neka su od pitanja na koja smo odgovor potražili od potpredsjednika Vlade.
Moderne kompanije očekuju da informacijska tehnologija pomogne reducirati troškove i do 70 posto, da ih učini konkurentnijima, da pospješi operacije i omogući stvaranje novih komparativnih prednosti. Ljudi na čelu takvih ambicioznih projekata jesu CIO-i, odnosno najviše rangirani direktori u tvrtkama zaduženi za IT. I dok u svijetu oni sjede u upravnim odborima tvrtki, u Hrvatskoj se zaposleni na toj funkciji mogu nabrojiti na prste, i to samo u najvećim kompanijama. Više u priči 'Buldožeri IT-a'.
Skup postupak testiranja ljekovitih biljaka i lijekova kakav prolaze farmaceutski proizvodi mogao bi uništiti poslovanje nekih hrvatskih proizvođača ljekovitog bilja. Oni i ne slute što im je farmaceutski lobi EU spremio. Ljekovite biljke i biljni tradicionalni lijekovi od 1. svibnja zakonski su ili prognani ili im je prodaja ograničena u Europskoj uniji. Više nam otkriva Kata Pranić u priči 'EU testira kamilicu za 100.000 eura'.
Početkom godine riješena je još jedna zakonska zavrzlama. Godine 2008. ukinuta je obveza Porezne uprave da obračunava i naplaćuje doprinose i poreze ako se u ovršnom ili sudskom postupku naplati iznos bruto plaće. Ne napravi li to sâm radnik u dogovoru s poslodavcem, ponovno će to učiniti Porezna uprava. Više u rubrici Savjetnik iz pera dr. sc. Marije Zuber.
Zaigrati na burzi za jedne je izazov, za druge mogućnost bogatstva, za treće slamka spasa... Ali svatko bi želio izbjeći rizike koje takvo ulaganje uvijek nosi. Može li se i kako pripremiti za trgovanje dionicama i rizik svesti na najmanju mjeru? Što učiniti, savjetuju neki od poznatih hrvatskih analitičara tržišta kapitala, a Jasmina Trstenjak nama otrkiva u priči pod naslovom 'Burzovno ulaganje: Iz hrvatske perspektive likvidnost je jedan od temeljnih rizika'.
Nakon što je Ivan Glasenberg objavio da Glencore izlazi na burzu, počeli su ispadati kosturi iz ormara. Sve do objave da će potkraj svibnja izaći na burzu malo je tko slutio snagu švicarskog Glencorea. Pokazalo se da je riječ o dobavljaču i proizvođaču sirovina sa svjetske razine čiji je ukupni prihod 2010. bio 145 milijardi dolara. Bit će to jedan od najvećih izlazaka na tržište u Europi. Istodobno je počela lavina otkrića o vrlo tajanstvenoj kompaniji i njezinu više nego kontroverznu osnivaču. Priča je to s filmskim potencijalom, a o čemu se zapravo radi otkrivamo u ovotjednom feljtonu. (G. J.)
UZ NOVI BROJ LIDERA POTRAŽITE I LIFESTYLE MAGAZIN LIDER TREND
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
