Prijedlozi za ovrhu u Zagrebu brže će se rješavati u Senju

U Zagrebu vjerovnik na ovrhu čeka šest mjeseci. Nakon 28. siječnja, kad ovrhe prijeđu u ruke javnih bilježnika, trebat će pronaći slobodnog notara bilo gdje u Hrvatskoj i dug utjerati - u nekoliko dana

Piše: Lidija Kiseljak
[email protected]

Ako trenutačno imate prijedlog za ovrhu za koju želite da se što brže završi, preporuke su pravnika da pričekate 28. siječanj, jer ćete tada umjesto na zatrpane sudove prijedlog moći predati bilo kojem od 254 javnih bilježnika u Hrvatskoj. Naime, od toga datuma vrijede izmjene ovršnog zakona, u kojem je jedna od novina prebacivanje ovršnih predmeta javnim bilježnicima, a u cilju rasterećenja sudova.

Tako bi trenutačna čekanja ovrhe na sudovima, primjerice u Zagrebu i po pola godine, Splitu oko 3 mjeseca te nešto manje u Varaždinu, trebalo svesti na nekoliko dana, jer će se u manje zaposlenim javnobilježničkim uredima ti slučajevi rješavati brže.

Pa ako i naiđete na zatrpane urede u Zagrebu, što je zbog najvećeg broja slučajeva i za pretpostaviti, svoj ćete prijedlog moći uputiti i onim uredima u manjim mjestima koji trenutačno vape za poslom. Odnosno, nema pravila da ako ste, primjerice, u Zagrebu, tu morate predati i prijedlog za ovrhu.

Zatrpani sudovi

O zatrpanosti sudova ovršnim predmetima govori broj od čak pola milijuna takvih predmeta, odnosno trećine od cjelokupnog broja svih neriješenih predmeta na sudovima. Petina neriješenih ovršnih predmeta od tog broja je na zagrebačkim sudovima.

U Zagrebu se na Općinskom sudu najveći dio predmeta odnosi na neplaćanja u prvom redu prema komunalnim službama, Zagreb parkingu, HRT-u, HT-u, VIP-u…

Sada će svi ti veliki utjerivači neplaćenih računa moći prijedloge za ovrhu uručiti javnom bilježniku u bilo kojem gradu ili mjestu u državi te na taj način ubrzati svoju naplatu. Direktor zagrebačke Čistoće Joso Bičanić kaže da ipak treba pričekati barem mjesec dana da se vide rezultati, no nada se da će se proces ubrzati.

I u zagrebačkoj Vodoopskrbi i odvodnji kažu da tek treba pričekati primjenu zakona. Ono što je njima važnije jest mogućnost naplate, koja je do sada bila neučinkovita, s obzirom na to da se obavljala u stanu ovršenika. Sada tek treba vidjeti što će donijeti prodaja pokretnina putem javnih komisionara. Naime, iz prakse je poznato da je pljenidba, primjerice, uređaja u stanu završavala neuspješno, jer bi ovršnik prije pljenidbe izvadio sve važnije tehničke dijelove u uređaju. Upravo zbog toga, kažu u Vodoopskrbi, sada s većim brojem dužnika posežu za mirnim namirivanjem obveza.

Važne su vjerodostojne isprave

Javni će bilježnici biti nadležni u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odnosno računa, mjenice, čeka s protestom i povratnim računom, kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javne isprave, izvatka iz poslovnih knjiga, zakonski ovjerovljenih privatnih isprava te isprava koje se prema posebnim propisima smatraju javnom ispravom. U suprotnom, prijedlog bez vjerodostojne isprave prebacit će se na sud. S obzirom na to da su ovrhe na temelju vjerodostojne isprave najlakši dio posla, profesor Hrvoje Kačer nije posve siguran koliko će se tim potezom sudovi rasteretiti.

Bez obzira na to, dodatnog će posla za javne bilježnike biti. No oni se ne žale. Posebno ne oni u malim gradovima i mjestima s manjim brojem stanovnika ili bez ijedne tvrtke ili banke, gdje posla za njih sada gotovo nije bilo. Tako se javni bilježnik Zvonimir Vrban iz Senja, u čijoj županiji je najmanje posla, nada da će mu se od veljače posao povećati za oko 25 posto. Trenutačno na sudu u Senju ima oko 400 prijedloga za ovrhu, a sigurno će biti i novih koji će se upućivati u njegov ured.

No zbog toga, kaže Vrban, morat će povećati broj zaposlenih. Povećanje broja zaposlenih i traženje većih ureda trenutačno zabrinjava velik dio javnih bilježnika. U tom je poslu trenutačno i javna bilježnica Vera Marčina iz Zadra, koja veli da on zbog prevelikog broja papira nije jednostavan, a i da je neizvjestan sve dok se zakon ne počinje primjenjivati, nakon čega će znati koliko će posla imati.

Izmjenom zakona notari iz manjih gradova i mjesta nadaju se da će se dio posla prebaciti i na njih, bez obzira na to ima li, primjerice, vjerovnik potraživanje u glavnom gradu. Naime, za očekivati je da će se vjerovnici iz Zagreba najprije obratiti javnobilježničkim uredima u glavnome gradu, te da će zato i ti uredi, kojih u Zagrebu ima pedeset, uskoro biti bukirani.

Tada će se prijedlog morati slati u neki od 204 preostala ureda u Hrvatskoj. Menadžer pravnih poslova Hypo Alpe Adria banke Zoran Sabolić priznaje da će banka ovisno o procjeni koristiti usluge javnih bilježnika i u drugim gradovima, ako oni u Zagrebu budu preopterećni.

Ilić: Očekujem disperziju predmeta

U Zagrebačkoj banci kažu isto, no napominju da je zbog troškova ipak jeftinije voditi slučaj u mjestu sjedišta. Naime, ako dužnik podnese prigovor, predmet se prebacuje od javnog bilježnika na sud određen prema sjedištu javnog bilježnika. Ako do toga dođe za Zagrebačku banku, ili za bilo kojeg drugog vjerovnika, zbog troškova puta postupak poskupljuje. Na to upozoravaju i u VIP-u. Ipak, većina njih vjeruje da će izmijenjeni zakon ubrzati ovršne radnje i naplatu.

Vjerovniku će sigurno biti u cilju brža naplata, zbog čega će prijedloge uputiti rasterećenijim uredima, mišljenja je predsjednik javnobilježničke komore Ante Ilić. Zato će, kaže, sigurno doći do disperzije ovršnih predmeta po cijeloj zemlji.

Javni bilježnici za sada ne mogu ocijeniti koliko će predmeta moći preuzeti, koliko su uopće spremni taj posao preuzeti na sebe, no velik dio njih uvjeren je da će rezultati biti dobri.

- Dokazali smo da dobro rješavamo ostavinske predmete, koji su nam povjereni prije dvije godine, pa se nadam i da novopovjerene predmete ovrhe možemo preuzeti i dobro voditi - kaže javna bilježnica Gordana Jakobović. - Treba napomenuti da su nam ostavinski predmeti povjereni poslovi, dok ćemo ovrhe obavljati na temelju zakona. Odnosno, kao što objašnjava profesor Kačar, prema Zakonu o nasljeđivanju predmeti se dijele abecednim redom, dok će se prema Ovršnom zakonu vjerovnik javnog bilježnika birati, što će povećati konkurenciju među njima a time i želju za boljim poslovanjem.

Kućni notari ostaju

Ipak, sigurno je da praksa poznanstva neće niti ovdje zaobići slučajeve na osnovu kojih će neki javni bilježnici opet bolje prolaziti od drugih. Naime, i sada mnoge institucije imaju dogovor s javnobilježničkim uredima od kojih primaju usluge. Bez obzira na to, zbog spomenutog povećanja posla dio će javnih bilježnika morati odbiti posao, a drugi dio njih i na taj način doći do posla.

 Je li je broj javnobilježničkih ureda premalen s obzirom na veći obujam posla od 28. siječnja, za sada je teško utvrditi, dok se predmeti ovrhe ne počnu rješavati, kažu bilježnici. Neki su mišljenja da za tim nema potrebe te samo najavljuju povećanje broja zaposlenika u svojim uredima.

Prilikom predstavljanja izmjena ovršnog zakona ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt najavila je moguće povećanje broja javnobilježničkih ureda u gradovima gdje ima najviše predmeta ovrhe.

- U zemljama poput Njemačke ili Nizozemske postoje bilježnici s više od stotinu zaposlenika gdje je lakše provesti specijalizaciju i postići maksimalnu stručnost - tvrdi profesor Kačar. No priznaje da su i domaći javni bilježnici vrlo stručan kadar jer dolaze najvećim dijelom iz redova sudaca i odvjetnika.
Iako će javni bilježnici dobiti nove poslove, oni koji su barem jednom bili u javnobilježničkom uredu teško ih mogu žaliti.

Naime, velik dio građana ogorčen je zbog novca koji mora ostaviti javnom bilježniku za, primjerice, tek udareni žig. Ipak, kada se čuje i druga strana priče, vidi se da nije svim javnim bilježnicima zarada toliko dobra. Neki, naime, imaju svoje stalne i dogovorene klijente te zarade daleko iznad prosjeka, bez obzira na sva potrebna izdvajanja, ali dio njih ne.

Prema procjeni Ante Ilića, oko 20 do 25 posto javnih bilježnika u malim mjestima živi na rubu egzistencije. Usto, primjerice, u gradu Zagrebu, gdje je najveći obujam posla, i davanja državi su najveća. Tako se dvije trećine prihoda daje državi kroz pristojbe, PDV i porez na dobit, dok se iz ostatka još trebaju platiti zaposlenici i poslovni prostor. Javnim bilježnicima iz manjih gradova izdvajanja su manja, no tamo je i manje posla.