Prijevremeni izbori zakonski nemogući

Prijevremene izbore, kolikogod ih se zazivalo, u ovom je trenutku vjerojatno potpuno nemoguće raspisati. No, ne požuri li zakonodavac, pitanje je i kako će se održati redovni parlamentarni izbori, piše novilist.hr

Za prijevremene izbore nedostaje izborni zakon usklađen sa lipanjskim promijenjenim Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Tada je promijenjen način izbora zastupnika iz 'dijaspore' u Hrvatski sabor, a pripadnicima nacionalnih manjina kojih ima manje od 1,5 posto (dakle, svima osim srpskoj nacionalnoj manjini) zajamčena su dva glasa na parlamentarnim izborima. Pored općeg biračkog prava (za bilo koju listu u izbornoj jedinici u kojoj žive), zajamčeno im je i posebno biračko pravo kojim biraju pet zastupnika nacionalnih manjina. Dijaspori, odnosno biračima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj osigurana su tri zastupnika, a do promjene Ustava mogli su ih izabrati do 14 (kao u svakoj drugoj izbornoj jedinici), ovisno o tome koliko bi ih izašlo na izbore.

Dodatna poteškoća krije se u činjenici da se izborno zakonodavstvo (osim tehničkih izmjena) ne smije mijenjati godinu dana prije izbora. Ministarstvo uprave formiralo je 7. rujna internu radnu skupinu za izradu jedinstvenog izbornog zakona. Zahtjev za takvim zakonom iznijelo je Državno izborno povjerenstvo, zatim GONG, a podržao ga je predsjednik Republike Ivo Josipović. Takav bi zakon zamijenio niz sada postojećih izbornih zakona za pojedine izbore i ujednačio brojne tehničke razlike i nelogičnosti koje postoje. Prije parlamentarnih izbora nužno bi bilo promijeniti i Zakon o izbornim jedinicama. Taj zakon propisuje da razlika u broju birača između najveće i najmanje izborne jedinice ne smije biti veća od deset posto, a već na prošlim izborima ta je razlika bila nadmašena. Riječ je o iznimno važnom zakonu jer se krojenjem izbornih jedinica može utjecati na rezultat izbora. (www.novilist.hr)