Prioriteti: zapošljavanje, plaće uz profit i čuvanje nacionalnog bogatstva

Koncesija za Zračnu luku Zagreb može biti dobro rješenje ako nije samo prodaja tržišta i zračnog prostora nego je provjereno u funkciji šireg razvoja i nacionalnih interesa.

piše Mato Crkvenac
[email protected]

Treba stvoriti uvjete za produktivno zapošljavanje. Mora postojati plan da državne institucije ne uvoze namještaj, da se milijun hektara šikare počne orati, da se djecu obrazuje u skladu s razvojnom politikom...Rješavanje gospodarskih problema središnje je pitanje u Hrvatskoj. Više se ne mogu odgađati daljnje restrikcije u proračunu, prijeko je potrebno usporavanje zaduživanja u inozemstvu, što znači smanjivanje domaće potrošnje, pa i investicija iz proračuna, sve u uvjetima velike nelikvidnosti, ukidanje povlastica te mnoge bolne reforme koje se stalno odgađaju i tek ih treba započeti.Onaj tko s time počne bez kvalitetne pripreme i istodobnog otvaranja perspektive na drugim područjima dolazi u opasnu situaciju izgubiti povjerenje u kratkom roku. U Hrvatskoj se danas očekuju brza rješenja. Promjene pak zahtijevaju dugotrajnije napore, dobro osmišljene mjere i aktivnosti te njihovo izvršenje u fazama, s time da se u prvoj fazi rezultati moraju vidjeti brzo i treba ih konkretizirati već u početku.

Unapređenje života i rada U takvoj situaciji postavljanje ciljeva i prioriteta postaje osobito važno. Naravno, opći je cilj na koncepcijskoj razini unaprijediti uvjete života i rada ljudi. Na nižoj razini kao ciljevi i zadaće ekonomske i razvojne politike najčešće se navode: gospodarski rast, ekonomska stabilnost, zapošljavanje, rast konkurentnosti, izvoz, socijalna sigurnost, industrijski i drugi sektorski razvoj, regionalno ravnomjerniji regionalni razvoj, brz razvoj znanosti, inovacija, obrazovanja, napredak zdravstva, smanjenje zaduženosti itd. Svaki izbor i kombinacija nekih od tih ciljeva i zadaća zahtijevaju specifičan razvoj ekonomskih politika od fiskalne i monetarne do politike dohodaka, devizne i drugih, a zatim i vrlo konkretne mjere te aktivnosti sve utemeljene na analizama, bilancama, simulacijama (inače se ekperimentira s cijelim gospodarstvom).Tada može biti riječi o ozbiljnom pristupu koji polazi od izabranih prioritetnih ciljeva i zadaća do konkretnih rješenja u razvojnoj i ekonomskoj politici te sustavnim promjenama i prilagođavanjima (u nas bi rekli reformama).Pri tome je u demokratskim društvima ključno da predlagač rješenja dobije široku potporu za svoju kombinaciju ciljeva i da ima vjerodostojnost da ih ostvari. Za Hrvatsku u idućem razdoblju smatram da se kao prioritetni trebaju istražiti i deklarirati sljedeća tri: 1) zapošljavanje; 2) održivi odnos rada i kapitala (i plaće i profit); 3) iskorištavanje i čuvanje nacionalnih bogatstava u općem interesu.
 
Reinvestirana dobit bez poreza Potrebno je brzo stvaranje uvjeta da se što više ljudi produktivno zaposli u proizvodnji i uslugama, odnosno u tvrtkama koje to mogu i konkurentne su na tržištu. No istodobno mora postojati plan da se npr. za škole, bolnice itd. sve do Ustavnog suda ne uvozi namještaj, da se novih milijun hektara šikare počne orati, da se rješava nelikvidnost, da se djecu usmjerava u obrazovanje u skladu s razvojnom politikom. Za razliku od zapošljavanja, drugi se cilj odnosi na raspodjelu i potrošnju. On, među ostalim, kaže: Za odgovoran rad pravedna i pravodobna plaća, uz istodobno pravo kapitala na profit, kao osnovu daljnjeg razvoja i investiranja. Tomu je u funkciji svakako smanjenje opterećenja na plaće, ali i neoporezivanje reinvestirane dobiti.

Ako je odnos prema nacionalnim bogatstvima prioritet, onda je to ujedno nov pristup željeznici, šumama, poljoprivredi, turizmu, energetici, industriji i regionalnom razvoju. Tada npr. rješenje nije koncesija za Zračnu luku Zagreb ako nije operativno jasna i sigurna prometna strategija države, ako se to ne dovede u vezu s ostalih sedam zračnih luka, ako nije povezano s razvojem ostalih prometnih i drugih djelatnosti, ako se ne provjere svi aspekti suvremenog modalnog transporta, carga itd. Dakle, ta koncesija može biti dobro rješenje ako nije samo prodaja tržišta i zračnog prostora, nego je provjereno u funkciji šireg razvoja i nacionalnih interesa.No dobri projekti temeljeni na prirodnim i rentnim podlogama nisu dovoljni. Paralelni je pravac razvoj i primjena naprednih tehnologija i proizvoda konkureretnih u izvozu, s razvojem znanosti i inovacija u određenim užim područjima gdje Hrvatska realno može biti u svjetskom vrhu, od nekih industrija do dijela zdravstva (npr. ortopedija i rehabilitacija povezano s turizmom i sportom, s mogućnostima farmacije oslonjene osobito na ljekovito bilje, cjepiva, liječenje životinja, zamjena pesticida prirodnim preparatima itd.) Ti ili slični razvojni ciljevi ili zadaće morali bi se tek kvantificirati i razviti u više aspekata tako da zadovolje novu formulu: ubrzanje gospodarskog razvoja uz usporavanje rasta deficita i duga.