Priprema se teren za prvo izdavanje obveznica na svjetskom tržištu

Kina, Brazil, Rusija i Indija rado bi kupili MMF-ove obveznice te time postali izravni vlasnici i njihovih dugova. Wall Street Journal već je najavio mogućnost kineskog otkupa takvih obveznica u vrijednosti od 40 milijardi dolara

piše Vanja Figenwald
[email protected]

Da je kojim slučajem riječ o reklamnoj kampanji, MMF bi sasvim sigurno dobio nagradu za najbolji rebranding ove godine. Najprije je potonuo u zaborav iz kojeg je malo tko mislio da se ikad može vratiti, a onda posljednjih mjeseci čovjek više ne može otvoriti konzervu da mu Dominique Strauss-Kahn, direktor, ne udijeli kakav koristan savjet u vezi s ekonomijom. A da ironija bude veća, upravo ga je raspad njegove omiljene doktrine i vratio iz bezdana. Doduše, s obzirom na to da je posljednji put svojim savjetima neke ekonomije gotovo otjerali u propast, sada je prilično plah i ne inzistira toliko, već rade na izgradnji novog imidža i dizanju potražnje izbacivanjem apokaliptičnih predviđanja sada već gotovo dnevnim ritmom. MMF je vaš prijatelj, glasio bi moto.

Naravno, ne izostaju niti redoviti sastanci. Kao što je već poznato, i sâm MMF baš nema previše novca što rezultira vrlo zanimljivom situacijom. Niz zemalja našao se u krizi i traži novac od MMF-a, taj je pak također u nestašici nema pa ide okolo i žica, na što mu svi obećavaju iako nitko zapravo ne stoji najbolje... i sve tako ukrug. Uglavnom, uspio je isisati 100 milijardi iz Japana, dok su se svi ostali toplo preporučili, no čini se da je ček ostao na pošti. Samit G20 u Londonu, početkom travnja, brzopotezno je stvorio 250 milijardi SDR-ova, čarobnog novca kojeg nema, ali ima, dok su daljnje povećanje rezervi obećali redom Kanada, SAD, Švicarska i EU. Tko je stvarno dao, teško je reći. Srećom tu je Češka, hadžija koji je šeretski pljusnuo milijardu eura iz deviznih rezervi na stol i nesumnjivo spasio stvar. Sad, kad bi još stotinjak zemalja dalo toliko, eto još sto milijardi od nekih 750 koliko je, od oka, potrebno.

U očekivanju reformi

Najnoviji, redoviti proljetni sastanak MMF-a i Svjetske banke, doveo je do daljnjih obećanja, opet onih 250 milijardi dolara koje se ponavljaju toliko puta da će se uskoro steći dojam da su dobili trilijun dolara, a koje će ionako među sobom podijeliti - najrazvijeniji. U skladu s najavama velike reforme i remonta MMF-a, od kojeg se očekuju velike stvari, izmišljeni su i neki novi instrumenti financijske pomoći koje će novootvorena robna kuća moći ponuditi svojim osiromašenim mušterijama. Među novim proizvodima na policama naći će se, primjerice, NAB, odnosno Novi aranžman za posudbu, ali koji sa sobom još ne donosi i reviziju kvota, što djelomice objašnjava relativnu nezainteresiranost Kine i drugih zemalja u razvoju za lansiranje izdašnih obećanja kao što to čine razvijeni. Oni, naime, već neko vrijeme svoju pomoć uvjetuju koncesijama u obliku revizije kvota i povećanja svog utjecaja u svjetskim financijama, što zasigurno nije nerazuman zahtjev.

Osim toga, nedavni prijedlog iz Kine, odapet onako samo u prolazu, o zamjeni dolara kao svjetske valute nečim drugim, jasno daje do znanja kako u Kini, a vjerojatno i u njenom klubu nerazvijenih ali sve bogatijih, razmišljaju o budućnosti globalnoga svjetskog sustava. Ipak, MMF nije neosjetljiv na takve zahtjeve, pa su pozvali na ‘hitan početak 14. opće revizije kvota, kako bi ona bila dovršena do siječnja 2011.’ Treba se, dakle, samo još malo strpiti, u čemu bi mogao pripomoći jedan konkretniji ustupak na pomolu.

MMF u reviziji i u SAD-u

Tržišne posudbe formulacija su kojom, čini se, MMF priprema teren za prvo izdavanje obveznica na svjetskom tržištu, koje bi upravo Kina, Brazil, Rusija i Indija rado kupili te time postali izravni vlasnici i MMF-ovih dugova, nakon što su već dobro zagrabili u američki dug. Tim bi paklenim planom nerazvijeni uskoro mogli postati i praktično primarni subjekti globalnoga financijskog sustava, u svakom slučaju kreditori broj jedan. Kvote u samom MMF-u ovim bi potezom de facto, postale vjerojatno nevažne Kini i prijateljima jer bi u rukama imali nešto daleko konkretnije. Wall Street Journal već je najavio mogućnost kineskog otkupa takvih obveznica u vrijednosti od 40 milijardi dolara.

Još neke nove skraćenice uključivat će FCL (fleksibilna kreditna linija) i HAPA (lako pristupačne aranžmane iz predostrožnosti). Jedan velik korak, barem načelno, postignut je u smislu nadzorne uloge MMF-a, nečeg što se sve više povezuje s reformiranim MMF-om u vrlom novom svijetu. Timothy Geithner, američki ministar financija, u skladu je s tim dao odobrenje MMF-u da provede reviziju američkoga financijskog sustava, time pruživši svijetli primjer svima ostalima. Što će MMF u tom sustavu naći i koliko će ga Amerikanci mijenjati ako MMF da nekoliko prijateljskih savjeta bit će vrlo zanimljivo vidjeti. Cijela je afera očito bila ulagivanje novim globalnim igračima s obzirom na to da je voda stiglado grla i da netko mora hitno pljunuti neku lovu da bi cijela priča s novim MMF-om imala ikakva smisla. S tim u skladu navedene promjene, kvote i obveznice, velik su ustupak novim teškašima na svjetskoj sceni i znak da bi budućnost mogla izgledati bitno drugačije.

Hrvatska (još) ne treba MMF

Među brojnim delegacijama bila je i hrvatska koja je imala nekoliko toplih i prijateljskih susreta s kolegama iz svjetskih financijskih institucija, ali službena doktrina još se nije promijenila - novac od MMF-a zasad nećemo uzimati, iako ga je on vrlo nesebično spreman ustupiti ukaže li se za tim potreba.

Prema ministru Šukeru, MMF je vrlo pozitivno ocijenio nedavni rebalans proračuna, monetarnu i fiskalnu politiku te stoga nema potrebe za ponovnim uspostavljanjem bliže suradnje s MMF-om i o tome se trenutačno uopće ne razmišlja. Dodao je da smo najjači udar krize prebrodili lakše od nekih drugih zemalja zbog stabilnoga financijskog sustava, s čime se složio i Shigeo Katsu, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i srednju Aziju. Ipak, mogućnost nekog oblika suradnje nije u potpunosti odbačena jer je Šuker na upit o mogućnosti korištenja nove fleksibilne kreditne linije, namijenjene boljestojećima, odgovorio kako vjeruje da bi se Hrvatska kvalificirala za takav aranžman. Dapače, kako stvari stoje i sudeći prema ozarenom licu ministra Šukera, Hrvatska bi uskoro mogla slijediti primjer Češke i ponuditi MMF-u, a ne obratno, pomoć u prebrođivanju krize.