Pristup Europskoj uniji skup, ali isplativ na duži rok

- Troškovi će uglavnom biti kratkoročni i jednokratni, ali moguće koristi dugoročne - zaključak je Sandre Švaljek, voditeljice projekta 'Procjena očekivanih koristi i troškova pridruživanja Hrvatske EU'. Nakon 9 mjeseci rada i potrošenih 2 milijuna i 100 tisuća kuna, Ekonomski institut predstavio je rezultate od Vlade naručene studije

Cilj joj je bio identificirati i, ako je moguće, kvantitativno ocijeniti očekivane ekonomske koristi i troškove ulaska u EU, neposredno nakon pristupanja i u dužem roku.  Pretpostavka je bila da će Hrvatska postati članicom 2009. godine, te se podrobnije proučavalo 15 odabranih područja. Što se tiče makroekonomskih učinaka, iskustva novih članica su pozitivna , te se isto očekuje i za Hrvatsku.Nakon ulaska možemo očekivati pad stope inflacije i  nezaposlenosti, te ne treba očekivati značajniji porast cijena. Uplata u EU u pretpristupnom razdoblju iznositi će oko 1,6 milijarde eura,  a u prve 3 godine članstva možemo očekivati transfer od otprilike 2 milijarde eura. Što se tiče državnog proračuna, nastati će pritisak na povećanje deficita opće države, te će biti potrebno uštedjeti na drugim rashodima. Pristupanje će najvjerojatnije ubrzati i stopu rasta cijena nekretnina.

U drugim zemljama su u prosjeku stope porasle za 30 posto na nacionalnoj razini i 40 posto u glavnim gradovima.  Visoku razinu državne popore od 2,1 posto biti će potrebno smanjiti, te će biti potrebno prijeći sa sektorskih na horizontalne potpore. Unatoč određenih troškova, u turizmu se očekuju pozitivni učinci povezani s povećanom potražnjom za rastom kvalitete i ponude. Nasuprot tome, poljoprivreda će trebati značajnu izravnu potporu iz domaćih sredstava, a iznos će ovisiti o razini zaštite dogovorenoj u pregovorima. U najpovoljnijem scenariju, sa dogovorenom razinom zaštite od 35 posto, plaćali bi 400 milijuna kuna godišnje, a u najgorem 3 milijarde.

Investicije na području zraka i klimatskih promjena, gospodarenju otpada i razvoju vodnog gospodarstva biti će ogromne, do 2023. godine ukupno će iznositi preko 40 milijardi kuna. Voditeljica projekta je napomenula da su koristi za zdravlje ljudi, resursa i ekosustava teško mjerljive i vidljive tek nakon dužeg perioda, ali da su ovo ulaganja koja su nužna neovisno o našem ulasku u EU. Bilo bi dobro da za njhovu provedbu imamo i mogućnost pristupa financijskim sredstvima Unije.  (Tajana Ljubičić)