Privatne tvrtke prihvatile otvoreni kod, hoće li i državne?

Tvrtka Microsoft Hrvatska, na čijem čelu je Davor Majetić, uložila je prigovor na prijedlog Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku da se međunarodna ODF ISO norma (otvoreni kod zapisa uredskih dokumenata) proglasi standardom u javnoj upravi

Piše: Mislav Nekić

Budući da je glavni razlog pokretanja inicijative za uvođenjem otvorenog formata bio jače uključivanje hrvatskih tvrtki u informatizaciju javne uprave, koje bi svojim rješenjima mogle konkurirati igračima poput Microsofta istražili smo kakva je situacija na tržištu slobodnog softvera u Hrvatskoj? 

-Trenutna situacija je obećavajuća i sve više tvrtki  prepoznaje prednosti tehnologija otvorenog koda što se i reflektira na našem sto postotnom rastu  prihoda u 2007-oj u odnosu na 2005./2006. godinu-rekao nam je Siniša Randić, direktor Internet Softvera, tvrtke za internetske usluge i razvoj softvera. I u tvrtci Operacijski sustavi (Opsus) koja se specijalizirala za razvoj slobodnog softvera potvrdili su nam  veće zanimanje tvrtki za slobodnim softverom uz napomenu da puno bolje poslovne odnose imaju s privatnim tvrtkama i tvrtkama u stranom vlasništvu, nego s javnom upravom.

- U natječajima se slobodni softver traži isključivo u slučajevima kada kupac cilja na takvo rješenje. Zanemariv je broj natječaja u kojima je naručitelju potpuno svejedno hoće li rješenje biti na slobodnom softveru ili ne-rekao nam je Radoslav Dejanović iz Opsusa.

Može li 'open-source' (otvoreni kod) softver zamijeniti Microsoftov softver u tijelima državne uprave i koji su preduvjeti za prelazak? -Slobodni softver je poput svakog drugog softvera – za neke stvari je dobar, za neke nije. U uredskom poslovanju tijela državne uprave, slobodni softver je sposoban u potpunosti i odmah zamijeniti Microsoftov-smatra Dejanović. Kao jedini problem navodi  edukaciju korisnika, no 'budući da i nakon isteka ugovora s Microsoftom, država zadržava pravo na korištenje već instaliranih programa, takva situacija joj daje dovoljno vremena za prelazak na slobodni softver, uz minimalne troškove'.

-Prednost ODF-a je što ga prepoznaje veliki broj različitih aplikacija, od kojih su mnoge besplatne, ne treba ih dodatno licencirati - govori Dejanović. Primjerice, ukoliko naručitelj određenog rješenja zasnovanog na otvorenom kodu nije zadovoljan uslugom tvrtke koja mu je sustav instalirala, u svakom trenutku joj može otkazati suradnju i pronaći nekoga drugog tko će održavati aplikaciju.  Kada se radi o zatvorenom kodu, to nije moguće.

- Zbog nepoznavanja prednosti otvorenog koda, ali i slobodnog softvera, ljudi u javnoj upravi često kao razlog odabira zatvorenog koda navode zaštitu dosadašnjih investicija u softver. No, otvoreni kod nikako ne može naštetiti njihovim prijašnjim investicijama, a slobodni softver je najčešće kompatibilan sa mnogim zatvorenim softverskim rješenjima-kaže Randić. 
 
Zagovornici ODF-a smatraju da Microsoft prigovorom državu želi spriječiti da prijeđe na OpenOffice, najpoznatiju aplikaciju koja koristi ODF format. Istovremeno, lobira  da se njihov  novi uredski sustav Open Office XML( koji se također temelji na otvorenom kodu) proglasi standardom. Problem je u tome što je sustav još u fazi ISO standardizacije, a krajem veljače ističe ugovor o licenciranju Microsoftovih proizvoda u tijelima javne uprave.

Protivnici diva iz silicijske doline ipak smatraju da su Microsoftovi lobisti dovoljno snažni i neće dozvoliti da im Hrvatska na bilo koji način zatvori vrata javnih poduzeća te kao kompromisno rješenje predviđaju prihvaćanje i 'hrvatskog' i Microsoftovog rješenja kao idealnog.