Prka: 2011. više kredita poduzećima, manje državi

Krediti malim i srednjim poduzećima iduće godine rasti će po dvoznamenkastim stopama. Smanjit će se kreditiranje države i povećati emisija kredita poduzećima, jer su mnoga iscrpila sve financijske rezerve – ustvrdio je to predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka na susretu bankara i poduzetnika.

Na jednom ih je mjestu okupio HUP kako bi potaknuo suradnju poduzetnika i banaka na putu gospodarskog oporavka. Štoviše, član Uprave PBZ-a Darko Drozdek tvrdi da mala i srednja poduzeća iduće godine mogu očekivati najviše stope rasta kredita dosad, barem kada je o toj banci riječ. Osvrćući se na vječni problem poduzetnika – dostupnost i mogućnost brzog odobrenja kredita – Drozdek kaže kako je teško biti ekspeditivan i temeljit istodobno, jer s oko 70 tisuća klijenata iz te kategorije svaki bankovni menadžer u svom 'portfelju' ima 300 do 400 poduzetnika. 

Napominje da je razumljiv problem i to što su sporna potraživanja banaka u dvije godine narasla više od 50 posto, pa banke pušu i na hladno. No i banci je u interesu da pomogne poduzećima u financijskim teškoćama. Kako? Ponajprije refinanciranjem postojećih obveza, financiranjem novog ciklusa proizvodnje, mjera restrukturiranja, ali i uključivanjem u pripreme financiranja restrukturiranja, jer banka, kaže Drozdek, ne voli iznenađenja i želi biti uključena u sanaciju problema na vrijeme. Uz to preporučuje da se mali i srednji poduzetnici više orijentiraju sredstvima EBRD-a koji iduće godine upravo za njih kani izdvojiti oko 300 milijuna eura.

Prka dodaje kako unatoč tome što je država istisnula poduzeća s tržišta kredita ukupno stanje nije tako loše, jer je omjer kredita poduzećima i stanovništvu, kada se uključi i inozemni dug poduzeća, otprilike pola-pola, odnosno jezičac je neznatno na strani poduzeća. Govoreći o makroekonomskom stanju zemlje Prka misli da je situacija još ekonomski upravljiva i ne treba nam treća strana (MMF) da nam kaže što trebamo raditi.

Deficit državnog proračuna manji je od prosjeka EU 27 (oko 7 posto). Javni će se dug, čak i ako bi sva jamstva za brodogradnju sjela na naplatu, kretati oko 44 posto, dakle još je daleko od mastriškog kriterija 60 posto udjela u BDP-u. Velik dio vanjskog duga drže poduzeća i banke dok je  udjel države samo oko 11 posto. Samo iz deviznih i rezervi banaka mogla bi se odmah otplatiti trećina vanjskoga duga.

- Nedostaje nam samo bolja koordinacija između pojedinih sektora. Dvije trećine recesije može se pripisati nekoordinaciji između pojedinih politika. Naš je problem što je u krizi svaka vlast, monetarna, fiskalna, banke, poduzeća, kreirala vlastite instrumente. Treba nam netko tko će tu kakofoniju, ta četiri različita jezika svesti pod jedan, svima razumljiv – slikovito poručuje Prka dodajući da bi se povike na banke, zbog gotovo prekonoćnog zatvaranja kreditne slavine, trebale ublažiti, jer hrvatske banke nisu odgovorne za krizu, nisu je poticale, a za razliku od svjetskih banaka koje su se ljuljale u krizi i kojima je odnos duga i kapitala pao na 1:50, kod nas je ostao na razini 1:8. Ta je stabilnost onemogućila dublji pad, tvrdi Prka uvjeren da će tog 'koordinatora' Hrvatska sigurno pronaći. (Gordana Gelenčer)