Problem lokalne samouprave je to što su svi prihodi namjenski

Jedan od ključnih faktora uspjeha je kvaliteta u upravljanju finacijama i ostalim poslovima iz djelokruga lokalne vlasti. Pokazalo je to istraživanje Potencijali gradova koje je proveo Deloitte.

Istraživanje, koje je provedeno u suradnji s nevladinom udrugom Centar za demokratski razvoj i pravo Miko Tripalo na 61 gradu u Hrvatskoj, predstavljeno je na konferenciji kojoj je bio cilj analizirati modele financiranja i upravljanja jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
- Zrelo je vrijeme za promjene ustroja lokalnog sustava upravljanja i to kroz nekoliko pravaca: povećanje odgovornosti lokalnih tijela, promjene u teritorijalnoj podjeli, sustavu finaciranja te poboljšanju operativne učinkovitosti lokalne administracije - istaknuo je Josip Kregara, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i predsjednik Upravnog odbora Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

Prilikom osvrta na rezultate istraživanja njegova kolegica s Pravnog fakulteta Tereza Rogić Lugarić rekla je kako je zanimljivo da većina gradova ima definiranu strategiju, no nije zanemariv ni onaj dio koji nema. Većina vodi računa o konkurentskim prednostima, a kao prednost najčešće ističu infrasturkturni dio. Što se tiče proračunskog planiranja, gradovi imaju već ustaljenu praksu, no metode se razlikuju. Samo njih 15 posto koristi i bottom-up i top-down pristup u procesu izrade godišnjih planova.

- Vrlo mali dio gradova radi svoje planove na mjesečnoj bazi, a na taj bi se način ipak dobile pravodobnije informacije. I dalje dominira izrada planova na godišnjoj bazi - naglasila je Rogić Lugarić te istakla da vrlo visok dio gradova javnosti prezentira informacije o prihodima i rashodima, a interesantno je i da gradovi koriste brojne instrumente za rješavanje problema naplate te da je manji dio odgovorio da ima problem s naplatom.

Na nju se nadovezala Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu, koja je kroz svoje predavanja naglasila potencijal gradova u kontekstu fiskalne decentralizacije, podjele javnih ovlasti, raspodjele izvora sredstava, problema strateškog i proračunskog planiranja te važnosti autonomije koja je ključna za učinkovitost i razvoj.
- Gradovi nemaju veliku autonomiju jer je najveći dio u rukama države. Jedini porezni instrument o kojem odlučuje grad je porez o upravljanju javnim površinama - naglasila je Jurlina Alibegović dodavši da je problem i u strateškom planiranju - nema prioritizacije razvojnih ciljeva i ne prati se ostvarivanje rezultata. Gradovi moraju, zaključila je, učinkovito upravljati i pružanjem javnih usluga građanima. To mora biti prioritet i u tom je smislu važno strateško planiranje na srednji i dugi rok.

Na važnost strateškog planiranja i decentralizaciju se osvrnuo i gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić koji je posebno izdvojio dva primjera; Dansku kao državu koja ima najviši stupanj decentralizacje (čak 64 posto javnih rashoda je ostvareno na razini gradova) te Grčku kao državu koja ima najvišu stupanj centralizacije (samo sedam posto javnih rashoda ostvareno je na lokalnoj razini). Iz njihovih je iskustava izvukao i pouku nasmijavši pritom okupljene gradonačelnike i predstavnike pravnih i financijskih institucija:
- Pametan seljak nikad ne stavlja sva jaja u istu košaru - naglasio je gradonačelnik Koprivnice koji smatra da je problem lokalne samouprave to što su svi prihodi apsolutno namjenski te da bez decentralizacije, prenošenja ovlasti na jedinice lokalne samouprave i bez kontrole nema ni planiranja.

Slavko Kojić, pročelnik Gradskog ureda za financije Grada Zagreba nadovezao se rekavši da je uvijek puno želja, ali malo mogućnosti. Proračun Grada Zagreba iznosi pet posto ukupnog finacijskog kolača Hrvatske, naglasio je, smanjuju se prihodi, a funkcije povećavaju ili ostaju iste. Od 2000. do 2008. Zagreb je rastao po prosječnoj stopi od 12 posto, a sada pada pa bi tako i ovogodišnji proračun bio na razini od oko 6,3 milijarde kuna, što je pad od 1,2 milijarde kuna.

Vrlo zanimljive alate koji mogu pomoći boljem upravljanju razvojim potencijalima gradova predstavio je Mato Crkvenac iz Razvojnog foruma Zagreb. Jedan od njih je Local business environment Croatia koji će se transformirati u portal s brojnim mogućnostima. Trebao bi biti mjesto na kojem će sve jedinice lokalne samouprave, županije, regije i drugi legitimirati sve što imaju, nude i traže. Dakle, mjesto gdje se sudara ponuda i potražnja. Drugi alat je Spent management system, odnosno upravljanje troškovima. Razvila ga je engleska Vlada i uvela sustav koji omogućuje od pet do 15 posto ušteda te potpunu transparentnost.
- Tom će sustavu biti opiranja jer više neće biti mogućnosti da netko organizira javnu nabavu na svoj način - naglasio je Crkvenac.

Nakon završene panela o modelima finaciranja i upravljanja finacijama u gradovima, krenula je rasprava o reformi javne uprave - decentralizaciji. Tamara Obrazović Mazal, direktorica u Odjelu poslovnog savjetovanja u Deloitteu tako se osvrnula na dostupnost EU sredstva naglasivši pritom da je i ovdje potrebna decentralizacija i to znanja i informacija.
- Ohrabrujuća je činjenica da većina gradova ima u planu korištenje EU fondova, no pojedinačni primatelji su suočeni sa složenim procesom pripreme zahtjeva za finaciranjem - zaključila je Obradović Mazal.
Kroz taj je panel naglašena i temeljna zadaća lokalne i regionalne samouprave čiji zadaci moraju biti usmjereni prema servisnim, razvojnim i upravnim ulogama koje je potrebno balansirati jer nisu jednako zastupljene.

Što se pak općina tiče, Mladen Ivanović iz Udruge općina je naglasio kako su oni protiv stihijski i nerazrađenih promjena.
- Mora doći do cjelovite lokalne samouprave. Mi smo za model koji će učinit najmanje potresa, a donijeti najveće učinke. To sigurno zahtjeva ogroman rad - zaključio je Ivanović napomenuvši da međuopćinska suradnja nije u cijelosti iskorištena. (Jasmina Trstenjak)