Problemi u eurozoni tjeraju izvoznike na nova tržišta

U moru negativnih trendova i pojava koje nam je donijela ova kriza ima i nešto vrlo pozitivno. Konačno je počeo rasti izvoz.

piše Matilda Bačelić
[email protected]

S obzirom na nisku bazu, apsolutne izvozne brojke kao i trgovinski deficit i dalje nisu razlog za bilo kakvo oduševljenje, no trend rasta je razlog za makar blagi optimizam. Iako su makroekonomske prognoze za iduću godinu sve lošije i dalje se najavljuje rast izvoza. On bi, doduše, trebao biti blag s obzirom na to da se nad eurozonom, u koju najviše izvozimo, i dalje nadvijaju tamni oblaci. O dogovoru europskih zemalja i spasu zajedničke valute ovisi hoće li hrvatski izvoz u idućoj godini biti u malom ili velikom plusu, ili će se pak vratiti na stare staze s predznakom minus.

JGL na 50 tržišta 
Lani je rast izvoza iznosio 11,3 posto u odnosu na godinu prije, a u prvih devet mjeseci ove godine robni se izvoz povećao tri posto što također govori o oprezu kad je riječ o narudžbama iz inozemstva. Uzdanice za rast izvoza su farmaceutska, elektro-prerađivačka, metalna i drvna industrija te nove nade, poput softverske industrije. Što o očekivanjima u 2012. kažu izvozne uzdanice? m

Farmaceutske tvrtke tijekom 2012. godine mogu očekivati jačanje intenziteta konkurencije te pad marži i profitnih stopa zbog sve većeg pritiska na cijene generičkih lijekova. Dodatni problemi mogu se očekivati u plaćanju obveza države za lijekove na listi.
- Takva kretanja na hrvatskom tržištu nameću još intenzivnije napore u jačanju izvoznih inicijativa farmaceutskih tvrtki kao i optimizaciju poslovnih procesa radi poboljšanja efikasnosti. Izvoz je i dalje naš najveći fokus - na njemu gradimo optimizam i temeljimo budući razvoj tvrtke. Trenutačno sagledavamo horizont do 2016. godine i planiramo ući na još dvadesetak novih tržišta (osim trenutačnih tridesetak), s fokusom na tržišta Brazila i Južne Amerike, SAD-a, Velike Britanije te zemalja Srednje Europe, Skandinavije, Bliskog istoka i Zapadne Europe. Naši su aduti proizvodi iz programa Aqua Maris, odnedavno i Meralys, jedinstveni koncept spoja lijeka i morske vode u kojemu smo primijenili inovativna tehnološka rješenja. Važan je i bezreceptni program te kozmetika - kažu u riječkom JGL-u, na čijem je čelu Ivo Usmiani. Poslovni plan za 2012. godinu postavili su na 18 posto rasta, a temeljit će se prije svega na rastu tržišta CIS-a, Jugoistočne Europe te novih tržišta u regijama Bliski istok (Kuvajt, Jemen, Turska, Egipat) i Južna Amerika (Brazil i Guatemala).
Iako se u Hrvatskoj izvoz ne smatra strateškim prioritetom, ni na državnoj razini ni među samim kompanijama, ima primjera tvrtki koje su oduvijek znale da im je šansa za ozbiljan rast jedino - s one strane granice.

Iduća godina bolja od ove
Eurocable Group je tako od samih početaka strateškom odlukom bio usmjeren izvozu kao osnovnom polju plasmana proizvoda. Hrvatsko tržište svojom veličinom i potencijalom nije bilo dovoljno da pokrije već prvi razvojni ciklus tvrtke, pa je orijentacija na izvoz osim željene bila i neminovna. Isto, naravno, vrijedi i za 2012. Njihovi glavni izvozni proizvodi su instalacijski i niskonaponski energetski kabeli, a ciljna tržišta ona s već razvijenim investicijskim aktivnostima kao i ona s velikim potencijalom i rastom investicija.
- Orijentacija na izvoz uz otvaranje novih tržišta i dalje je najbolji put. U posljednjih nekoliko godina udjel izvoza u ukupnoj prodaji bio je na razini 75 posto, a u ovoj je godini dostignuo razinu od 85 posto, a u idućoj se planira na razini od 90 posto - kaže Dražen Matiegka, predsjednik Uprave Eurocable Groupa, dodajući da je orijentacija na izvoz prema tržištima koja se najbrže oporavljaju, uz žive aktivnosti u otvaranju novih tržišta.
- Stoga istražujemo i otvaramo mogućnosti širenje na nova bliža izvozna tržišta, kao što su Velika Britanija, Irska, Češka, Rumunjska, Bugarska, no i na udaljenija tržišta Rusije, Ukrajine i Izraela - dodaje Matiegka.
TŽV Gredelj i Đuro Đaković, kao predstavnici ‘teške’ industrije koje je u Hrvatskoj sve manje i manje, također imaju ambiciozne izvozne planove. Drugačije i ne mogu opstati jer je domaće tržište, posebno za takvu vrstu proizvoda, izrazito malo i siromašno.
Đuro Đaković Holding tako u 2012. godini planira povećati izvoz na 280 milijuna kuna, dok je ove godine na izvoznim tržištima ostvareno nešto manje od 100 milijuna kuna prihoda. Razlog tako velikog povećanja je osim očekivanih novih poslova i to, kaže predsjednik Uprave Zdravko Stipetić, što će se dio ugovora iz ove godine realizirati u sljedećoj. Riječ o isporuci teretnih vagona i opreme za industriju i energetiku, s naglaskom na komponentama za obnovljive izvore energije.
- Općenito će nam 2012. u izvozu biti bolja od 2011., no brine nas smanjenje gospodarske aktivnosti u eurozoni što vodi padu narudžbi. Zabrinjava već i četvrti kvartal ove godine - kaže Stipetić dodajući da bi sve to moglo negativno utjecati na njihov rezultat u 2013. budući da su ciklusi u njihovoj industriji dulji.

Nema alternative
Predsjednik Uprave Gredelja Ivan Tolić kaže da im je cilj ugovaranje novih i nastavak prije ugovorenih poslova za europska i svjetska tržišta jer da bi iskoristili svoj ukupni proizvodni i uslužni kapacitet moraju biti 60 posto usmjereni prema vanjskom tržištu.
- Izlazak Gredelja na ostala europska i svjetska tržišta nema alternativu kad je riječ o uposlenosti naših tvorničkih kapaciteta, pa smo na tome i temeljili svoje planove - kaže Tolić.Trenutačno su prisutni na tržištima regije, zemalja EU, Bliskog istoka, Argentini i Gvineji. Da bi se pripremili na tržište EU, prošle su godine završili preseljenje svih proizvodnih kapaciteta na jednu lokaciju u što je investirano 100 milijuna eura. - Ulazak u EU znači otvaranje velikog tržišta za što će nam svakako biti dobrodošao strateški partner. Dakle, netko od velikih europskih ili svjetskih igrača tko u zajedničkoj sinergiji može osigurati kvalitetniju prodaju, odnosno širenje tržišta - kaže Tolić.
S obizrom na poslovne i financijske probleme, u kojima se Gredelj našao zbog neiskorištenosti novih kapaciteta u vrijeme krize, a što je dovelo u pitanje isplatu plaća, Tolić najavljuje da će u budućem razdoblju provesti i unutarnje restrukturiranje tvrtke. - Tu postoje mnogi neiskorišteni prostori, a u suradnji sa sindikatima i radničkim vijećem time možemo dodatno pridonijeti kvalitetnijoj poziciji Gredelja na domaćemu i na inozemnom tržištu - kaže Tolić.
Osječka Saponia u posljednje je vrijeme krenula u izvoznu ofenzivu, najprije na obljižnja regionalna tržišta. - Za iduću godinu ponovno smo si postavili ambiciozne planove. Povećanje udjela izvoza u ukupnom prihodu tvrtke za nas je važni kanal kojim planiramo nastaviti rast i jačati konkurentnost – kaže Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije.
S obzirom na činjenicu da su u recesijskoj 2011. godini ostvarili respektabilan rast izvoza od 15 posto, zacrtani ciljevi za sljedeću godinu od četiri posto financijskog rasta čine im se realni i ostvarivi. Saponijino najvažnije izvozno tržište jest BiH, a izrazito visok rast zabilježen je lani u Srbiji zbog čega smatraju da su realna optimistična očekivanja i za 2012. Osim regionalnih tržišta izvoze i u nekoliko zemalja EU te zemlje sjeverne Afrike. Najveći rast očekuju u segmentima deterdženata za pranje rublja i oplemenjivača, a cilj je podići i ostale grupe proizvoda s fokusom na paste za zube te sredstva za čišćenje.
- Tijekom godine obavili smo niz pregovora s potencijalnim partnerima na tržištima Bugarske, Mađarske i Rumunjske od kojih očekujemo konkretne izvozne poslove u 2012. Cilj nam je otvaranjem novih tržišta osigurati kontinuirani rast izvoza, ali i perspektivu rasta kompletne Saponije kao izrazito izvozno orijentirane tvrtke – kaže Skender.

Dokapitalizacija HBOR-a
Neovisno o motivima i strategiji izvoza, svi izvoznici imaju slične probleme, a za neke od njih, smatraju, ključ je rješenja u rukama Vlade. Jedan od poteza koji bi uvelike pomogao jačanju izvoza jest dokapitalizacija HBOR-a.
- Vlada može pomoći fiskalnim i parafiskalnim stimulacijama, naprimjer, formiranjem fonda izvoznika za sufinanciranje uspješnih izvoznika za izlazak na tržišta na kojima trenutačno ne posluju ili pak razvojem programa za financiranje, osiguranja i bankarska jamstva uspješnih poduzetnika - kažu u JGL-u.
Izvoznici se slažu da bi država putem makroekonomske politike trebala destimulirati potrošnju temeljenu na rastu duga i uvozu, a stimulirati investicije, proizvodnju i naročito izvoz. Kao što treba poticati općenito poduzetničku, a posebno investicijsku klimu, kao što se često može čuti, jednako tako, a možda i najviše, treba poticati izvoznu klimu. Uspješni izvozni posao najbolji je test koliko vrijedimo, a što je izvoz rašireniji na različitim tržištima, to je i jamstvo razvoja i opstanka veće, neovisno o krizi. Jer ako padnu narudžbe u EU, ne padaju istodobno u Rusiji, na Bliskom istoku ili u Južnoj Americi.