Program CIP ekoinovacija ostao je gotovo neprimijećen u Hrvatskoj

 CIP, program konkurentnosti i inovacija, podupire projekte povezane s ekološki inovativnim proizvodima, tehnikama, uslugama ili procesima koji nastoje spriječiti ili smanjiti učinke na okoliš ili pak pridonijeti optimalnoj upotrebi resursa.

Piše: Tony Karzen, Karzen i Karzen d.o.o.
[email protected]
www.karzenikarzen.hr

Eko ili zelena gradnja/proizvodnja izraz je koji se često rabi i može značiti različite stvari različitim ljudima. Nekima upotrebu obnovljive energije u izgradnji, drugima proces upravljanja otpadom ili veličinu građevinskog zemljišta. Premda ne postoji jasna definicija, sveobuhvatan pristup održivoj gradnji uključuje i razmatra sljedeće aspekte: lokaciju i učinak na okoliš (čimbenici koji se ovdje uzimaju u obzir uključuju učinak na zemlju, životinje i biljke, ali idu i dalje na procjenu vodnih tokova i drugih stvari), materijale koji se upotrebljavaju (osim održivosti, trajnosti i efikasnosti materijala uključuje se blizina objektu tako da materijali ne moraju daleko putovati do odredišta te ukupna razina onečišćenosti od procesa izgradnje), energiju koja se rabi (iako su vjetar i Sunce prvi koji padaju napamet, ima i drugih poput zemaljskog izvora grijanja i hlađenja, energetski efikasne rasvjete i elektoronike) te zdravlje i dobrobit (upotreba netoksičnih premaza i materijala, dnevne svjetlosti, kvaliteta unutarnjeg zraka, privatni vanjski prostor, prostor zelenila, dizajn za zajednicu i ‘smisao za mjesto’, integracija s okolišem i krajolikom).

Strategija ‘pametnog rasta’
Većina velikih građevinskih tvrtki u Europskoj uniji zapošljava stručnjake za održivu gradnju kako bi ih vodili kroz labirint materijala te dobrih ili loših strana različitih tipova izgradnje. Od tradicionalnog, izravnog financiranja projekta do fondova EU većina njih danas, posebice fondovi za razvoj potpomognuti državnim novcem, povećavaju količinu zelene gradnje.
U većini slučajeva kombinacija povećane efikasnosti, veće energetske nezavisnosti, osjetno manjeg ekootiska i dugoročne održivosti velik je plus u procjeni financiranja projekta. Osim atraktivnog projekta za izravno financiranje, bilo da je riječ o pretpristupnim, europskim ili fondovima Europske investicijske banke, postoji niz drugih financijskih poticaja, ovisno o lokaciji, od dugotrajnih poreznih olakšica i otkupa energije do tehničke pomoći i programa treninga, obično u partnerstvu s lokalnim sveučilištima ili sličnim institucijama. Isto tako, dokazivanjem da je projekt u skladu sa strategijom ‘Pametnog rasta’ dugotrajna participacija u planiranju infrastrukture još je bolje osigurana.

Neiskorišteni fondovi
Uz to što su IPA fondovi iskorišteni do 23 posto od ukupno dostupnog iznosa, treba imati na umu i nedavno prihvaćanje CIP-a, programa konkurentnosti i inovacija kojem je cilj poduprijeti konkurentnost i inovativnost malih i srednjih poduzetnika. Tema ovoga, ‘poduprijeti projekte povezane s ekološki inovativnim proizvodima, tehnikama, uslugama ili procesima koji nastoje spriječiti ili smanjiti učinke na okoliš, ili pridonijeti optimalnoj upotrebi resursa’, ostala je relativno nezamijećena kod hrvatskih aplikanata. Glavni je razlog tomu vjerojatno činjenica da je Program nov u regiji. CIP ekoinovacija postala je dostupna zemljama zapadnog Balkana tek posljednjih godina i samo nekoliko organizacija u regiji dobilo je projekte kao lideri ili koordinatori.