Proizvodnja pada, trgovina stagnira, telefoniranje i skijanje u porastu

Trgovinu je početkom godine manja stopa rasta BDP-a pogurnula dolje jer je smanjena osobna potrošnja, pala je kupovna moć, a na udaru su prvi bili proizvodi za široku potrošnju, čiji je veliki rast prošle godine bio nositelj ekonomskog napretka.

Piše: Bojana Božanić
[email protected]

Hrvatima je teško, i očito to svima žele reći, uglavnom mobitelom. Ukupna industrijska proizvodnja u kolovozu je bila 4,5 posto manja nego prošle godine, no broj minuta razgovora u mobilnoj telefoniji u prvoj polovini 2008. čak je 21 posto veći nego u istom razdoblju 2007. Na skijanje će se ići, pa makar na kredit, jer agencije javljaju da je zanimanje poraslo 20 posto. Ipak, kad se sve brojke stave na papir, većina sektora mora priznati da im rezultati stagniraju ili su lošiji od prošlogodišnjih. Realni promet u trgovini na malo u prvih sedam mjeseci rastao je samo 1,7 posto i 0,1 posto je manji nego u srpnju 2007., a uz trgovce vjerojatno kukaju i proizvođači hrane i pića, koji su u ovoj godini za sada ostvarili skroman rast od 2,3 posto. Padu proizvodnje tekstila više se nitko ne čudi. Uz to mnogi tvrde da će usporavanje uskoro zahvatiti turizam, nakon toga i građevinu, a i tržište nekretnina već se suočilo s problemima.

- Poslije njih na red dolazi sektor bankarstva, ako je suditi prema stranim iskustvima - smatra Vladimir Preveden, direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera.Kao što kaže Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, rast aktive mnogo je manji nego prije, a iako su prema HNB-ovim podacima profiti na aposolutnoj razini veći nego prošle godine, povrat na kapital u Hrvatskoj sve je manji. - Banke su kod nas manje profitabilne od europskog prosjeka, a mnogo manje od banaka u tranzicijskim zemljama. To znači da kad vlasnik banke razmišlja o tome u što uložiti kapital, sigurno neće ulagati u zemlju u kojoj mu je povrat manji nego drugdje - objašnjava Bohaček.

OPŠIRNIJE PROČITAJTE U NOVOM TISKANOM BROJU LIDERA