Projekt BIOS-a iz Osijeka uspio je dobiti 925.000 eura iz blagajne EU

Igor Medić i Jean-Pierre Maričić dvije su godine osmišljavali projekt gradnje tehnološkog odjela Poduzetničkog inkubatora BIOS, a pisali su ga godinu dana. Kriteriji za ocjenjivanje projekata iznimno su strogi, pa mogu dobiti manji broj bodova i ispasti zbog neznatnih propusta

Piše: Marija Birtić

Nedavno objavljeni podaci da Hrvatska nedovoljno i neučinkovito iskorištava novac iz pretpristupnih fondova Europske unije i ozbiljne kritike Europske komisije ponovo su otvorili raspravu o tome koliko smo uopće pripremljeni za iskorištavanje tog novcca Program CARDS Hrvatskoj je bio dostupan u fazi prije dobivanja statusa zemlje kandidatkinje za ulazak u EU, a nakon dobivanja statusa 2004. raspoloživi su postali pretpristupni programi PHARE (za gospodarske reforme i političke promjene), ISPA (za promet i zaštitu okolišta) te SAPARD (za poljoprivredu i ruralni razvoj), koji su od 2007. zamijenjeni jedinstvenim programom IPA-om (Instrument pretpristupne pomoći).
Program PHARE za Hrvatsku je otvoren 2005., a natječaji traju do kraja 2009. Do sada je EU u sklopu njega odobrio 43 projekta i dodijelio 138 milijuna eura pomoći, među kojima je i projekt gradnje treće hale Poduzetničkog inkubatora BIOS iz Osijeka, za koji je odobreno 925.000 eura.

- Projekt gradnje tehnološkog odjela Poduzetničkog inkubatora BIOS razvio sam 2004. tijekom pisanja svojega magistarskog rada. Naime, BIOS, koji se prostire na dvije hale, već je tada bio gotovo potpuno popunjen, a osim što nema dovoljno mjesta za poduzetnike s proizvodnim djelatnostima, prostor je neadekvatan za poduzeća koja se bave tehnologijom. Projekt gradnje prijeko potrebne treće hale pretpostavljao je sudjelovanje vanjskih donatora, a ključni je element za odabir fondova EU sufinanciranje u doniranom iznosu većem od 50 posto uz mogućnost provođenja projekta tempom koji odgovara nositelju projekta - objašnjava mr. sc. Igor Medić, direktor Poduzetničkog inkubatora BIOS.

Pomoć konzultanata je važna

Mnogo onih koji se prijave za financiranje putem pretpristupnih fondova EU projekt prilagođavaju raspisanim natječajima, a ne stvarnim potrebama. No Medić naglašava da to nije bio slučaj s BIOS-om i smatra da je to bila njegova prednost.
- Kontinuirano smo pratili natječaje za dodjelu novca iz fondova EU. Uključili smo se u dva INTERREG-oba projekta (programi prekogranične suradnje) uz pomoć kojih smo stekli osnovna znanja o pisanju projekata za EU i referencije za svoj osnovni projekt - kaže Medić i nastavlja:
- Natječaje smo kategorizirali prema potencijalnim nositeljima projekta i prioritetima natječaja, što su ključni elementi pri donošenju odluke o prijavi. U prosincu 2005. uočili smo natječaj za projekt Potpora upravljanju projektima ekonomske i socijalne kohezije u sklopu programa CARDS 2004., koji je nudio konzultantsku pomoć za prijavu projekata za natječaj Razvoj poslovne infrastrukture u sklopu programa PHARE 2005.

BIOS je prošao na natječaju za program CARDS 2004. i tako ušao među 26 projekata koji su dobili konzultantsku pomoć, a Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka na njemu je angažiralo francusku tvrtku Safage, čija se konzultantska pomoć odnosila na formalni način ispunjavanja prijavnog obrasca.
- Konzultanti su važni suradnici u oblikovanju prijave. S većinom njih bili smo zadovoljni, ali bilo je i onih koji su svojim savjetima i aktivnostima usporavali pisanje prijave ili vodili u pogrešnom smjeru. Kao nositelji projekta na vrijeme smo uočili te probleme i odlučili zanemariti njihove savjete, što se na kraju pokazalo ispravnim jer smo odabrani među sedam projekata koje se financira iz programa PHARE 2005. - objašnjava Jean-Pierre Maričić, voditelj operativnih poslova Poduzetničkog inkubatora BIOS.

Više partnera, više bodova

Ovisno o projektu, nositelj projekta mora u određenom postotku sudjelovati s vlastitim novcem, a na bodovnoj ljestvici pri odlučivanja o projektima veći broj bodova dobivaju projekti u koje je uključeno više partnera. - Od početka razvijanja projekta koristili smo se svakom prigodom da bismo promovirali korisnost projekta za sve ciljne skupine uključene u nj. Tako smo željeli steći naklonost potencijalnih partnera u projektu, što je bilo važno iz dva razloga: prvi je taj što BIOS nema dovoljno novca da sâm provede takav projekt, a drugi je što u svakom projektu EU partner donosi dodatne bodove i pokazuje ozbiljnost projekta - objašnjava Medić.
- Ključni je sudionik tog projekta Grad Osijek, stopostotni vlasnik BIOS-a i ujedno vlasnik zemljišta na kojemu se gradi tehnološki odjel. Promoviranjem projekta i naklonošću medija prema njemu uspjeli smo uključiti Grad Osijek kao aktivnog partnera, a uključen je i Centar za poduzetništvo Osijek. Poduzetnički inkubator BIOS u projektu sudjeluje s 34.000 eura vlastita novca.

Duljina procesa, od osmišljavanja do prijave projekta, ovisi o pojedinom projektu. U slučaju BIOS-a Medić i Maričić projekt su osmišljavali dvije godine, a pisali su ga godinu dana. Kriteriji za ocjenjivanje projekata iznimno su strogi, pa mogu dobiti manji broj bodova, a vrlo često i ispasti iz daljnjeg natjecanja zbog neznatnih propusta. Zato Medić misli da je trogodišnji rok pisanja projekta bio prednost pri angažiranju konzultanata jer su imali dovoljno vremena detaljno analizirati prijavu i uskladiti je s objavljenom ljestvicom za ocjenjivanje prijavljenih projekata.

Deset mjeseci od prijave do rezultata

Poduzetnički je inkubator BIOS projekt za gradnju treće hale, odnosno tehnološkog odjela, prijavio u veljači 2007. Mjesec dana poslije stigao je dopis o zadovoljavanju administrativnih kriterija, u kolovozu su obaviješteni o ulasku u sljedeći krug evaluacije, a u studenome 2007., deset mjeseci nakon prijave projekta, dobili su obavijest o izboru projekta za financiranje. Razlog toliko sporoj proceduri, prema riječima onih koji su je prošli, jest u tome što komisija za odabir projekata vrlo sustavno i detaljno razmatra projekte prema strogo utvrđenim kriterijima. U sklopu projekta Razvoj poslovne infrastrukture programa PHARE 2005. Poduzetnički inkubator BIOS imao je pravo tražiti maksimalno milijun eura. Tražio je 960.000 eura, a nakon 'čišćenja' proračuna odobreno mu je ukupno 925.000 eura.
- Nakon što nam je odobren novac, dobili smo zahtjev za dostavu dodatne dokumentacije: financijsko izvješće za 2006. s revizijom izvješća, lokacijsku i građevinsku dozvolu za gradnju hale te nekoliko pravnih dokumenata. Zatim smo 'čistili proračun, odnosno detaljno objasnili i pravdali svaku njegovu stavku uz priloženu dokumentaciju koja potvrđuje opravdanost formiranja traženog financijskog iznosa - objašnjava Medić.

Stroga kontrola trošenja

Poduzetnički inkubator BIOS ugovor s Ministarstvom financija Republike Hrvatske potpisao je potkraj studenoga 2007. Odobreni novac, kao u većini projekata, doznačit će im se u trima tranšama prema unaprijed definiranim kriterijima i postocima. Za prvi dio iznosa od 70 posto sufinanciranog dijela Medić navodi da je trebalo predati zahtjev za doznaku novca. Sljedeća tranša slijedi nakon prve godine provođenja projekta, a treća nakon njegova završetka.
- Kako je prvi put riječ o većim bespovratnim sredstvima, uvedena su mjesečna narativna izvješća kao oblik kontrole provođenja projekta koja služe kao pomoć pri pisanju kvartalnih izvješća, međuizvješća i završnog izvješća. Ostale vrste izvješća uz opisni dio sadrže i financijski, a u svim izvješćima navode se aktivnosti obavljene tijekom određenog razdoblja, plan aktivnosti za sljedeće razdoblje te eventualni problemi - objašnjava Maričić. Poduzetnički inkubator BIOS pozitivan je primjer koji pokazuje kako se nedostatak novca za provedbu projekata važnih za gospodarski ili socijalni razvoj zajednice može nadoknaditi korištenjem financijske pomoći u sklopu pretpristupnih programa Europske unije. Izlike javnog sektora itekako se mogu premostiti. Treba samo uložiti dodatni napor i iskoristiti priliku.