Projekt Brijuni rivijera kreće u studenom

Najprije slijedi dokapitalizacija, a onda ćemo, na temelju pozicioniranja na vrh svjetskoga turizma, raspisati međunarodni natječaj koji će privući milijardu eura i osigurati 5.000 novih radnih mjesta

Razgovarala: Dragana Radusinović
[email protected]
Foto: Željko Jelenski

Župan istarski Ivan Jakovčić ovoga tjedna ima mnogo razloga za veselje. Ugostit će u Poreču, u povijesnoj zgradi Istarskoga sabora, HDZ-ova premijera Ivu Sanadera i njegovu svitu ministara. Priredit će im doček i održat će se dugoočekivana sjednica Vlade u Istri. Bit je priče o tome da nije Jakovčić molio Sanadera da dođe, nego župan premijeru već dugo postavlja uvjete koje ovaj mora ispuniti da bi ga prvi čovjek Istre pozvao da zasjeda na njegovu terenu.

S možda najmoćnijim županom u Hrvatskoj razgovarali smo uoči konačne potvrde dolaska Vlade u Istru, a njegovo je zadovoljstvo onime što je sa Sanaderom za 'svoju regiju' dogovorio bilo više nego očito. Jakovčić se veseli konačnom pokretanju projekta Brijuni rivijera, ali ne veseli ga fiskalna decentralizacija jer je u njoj gubitnik. Istarski župan koji još ima više idejnih nego realiziranih projekata od Sanadera i Vladine sjednice očekuje snažnu državnu potporu kapitalnim projektima u Istri.

• Popularno vas zovu ‘gazdom Istre’. Osjećate li se takvime?
- Definitivno ne. Moja je vizija uspješan razvoj Istre. Razvijanje snažnoga gospodarstva je spiritus movens političke opcije koju vodim, a snažno gospodarstvo omogućuje razvoj svega što je važno za život, a to su kultura, obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb i slično.

• Jeste li dogovorili što važno za Istru tijekom silnih sastanaka u Zagrebu ovih dana?
- U pripremi je Vladina sjednica koja će se održati početkom studenog u Poreču. Dogovoreno je da se na njoj kao točka dnevnog reda nađe projekt Brijuni rivijera, najjači i najvažniji turistički projekt u Hrvatskoj. Dogovor je da se Agenciji za ruralni razvoj Istre omogući sadnja maslinika na 220 hektara, i to vrhunskih sorti maslina. Osjećam da će sjednica koju će Vlada održati u povijesnoj istarskoj sabornici, zgradi u kojoj se odigravala cijela istarska povijest, biti važna za Županiju i da će na njoj biti donesene dalekosežne odluke za Istru.

• Brijuni rivijera bi se, dakle, trebali pomaknuti s mrtve točke. Najavili ste međunarodni natječaj za ulagače. Kada?
- Prvi korak je dokapitalizacija tvrtke Brijuni rivijera d.o.o., koja se uskoro očekuje. Nakon toga ćemo na temelju dosad donesenih planova i pozicioniranja brijunske rivijere na vrh svjetskoga turizma raspisati međunarodni natječaj, i to svakako u prvoj polovini iduće godine. Želimo pridobiti najbolje domaće te, dakako, i strane investitore, i tako projektom koji će privući milijardu eura ulaganja i osigurati pet tisuća novih radnih mjesta otvoriti novu stranicu hrvatskog turizma. Kreirat ćemo sasvim nov imidž istarskog turizma kojemu sada, na žalost, nedostaju resorti vrhunske kategorije. Brijuni rivijera zamišljen je tako da svjetski poznato ime otočja Brijuni iskoristimo kako bi dosad imaginarna rivijera uskoro postala vrlo realna. Na najpametniji način prenamijenit ćemo napušteno državno vlasništvo, posebno vojarne, u nešto što će donositi profit, a neće biti prosjek.

• S obzirom na to da su jaka imena koja su se interesirala za Brijune, poput Umberta Angelonija, Adriana Zecha i Stevea Wynna, ostala bez odgovora, kakve strane ulagače tražite i jesu li ta trojica dobrodošla?
- Definitivno su to poznata svjetska imena. Sigurno je dobrodošao Adrian Zech, kao čovjek koji vodi jednu od elitnih svjetskih kompanija Aman Resorts i koji je svoje uspjehe dokazao u dubrovačkoj regiji. Steve Wynn, koji je bio zainteresiran za Brijune, vjerojatno neće biti uključen u projekt. Međutim, pregovaramo s drugim američkim tvrtkama i vrlo nam je zanimljivo proširiti paletu gostiju. Američki je gost bogat gost i itekako nam je zanimljiv.

Uloga gospodina Angelonija vrlo nam je važna u promociji Brijuna jer odijela Brioni nose najmoćniji muškarci svijeta, a odnedavno postoji i ženska linija. To su samo neka imena. Vrlo je važno da ulagače tražimo među jakim svjetskim tvrtkama kao što su Ritz Carlton, Four Seasons ili Starwood. Sve grupacije pokazuju velik interes. Kempinski će, primjerice, u jednom drugom aranžmanu doći na područje brijunske rivijere s tvrtkom koja će najvjerojatnije realizirati i prvo golfsko igralište. Na taj ćemo način dobiti svjetska imena u turizmu.

• Iako je projekt sada pred realizacijom, ne mislite li da je mnogo vremena izgubljeno za Brijune?
- Projekt je star pet godina i osobno sam ga smislio. Moram reći da sam dijelom razočaran činjenicom da sve to tako dugo traje. Projekt je vrlo kompleksan. Čak je složeniji od onoga što sam mogao i zamisliti prije pet godina. Još nije sve dorečeno i možda neće ni biti u idućih nekoliko dana, ali napokon ćemo imati ne samo obrise projekta nego i mogućnost konkretne realizacije.

• Kolika je trenutačno visina stranih ulaganja u Istru?
- Ulaganja postojećih kompanija u Istru, posebice turističkih, dosegnula su nekoliko stotina milijuna eura. No, turizam je samo jedan od stupova naše privrede. Drugi stup su ulaganja u industriju, pri čemu je TDR-ova nova tvornica najveća greenfield investicija u Hrvatskoj. Imamo ulaganja Danaca, projekt tvornice staklene vune Rockwool od 75 milijuna eura i tvornicu Benneton, vrijednu oko 30 milijuna eura. Uz industrijski stup Uljanika, TDR-a i Cimosa iz Buzeta, koji imaju mnoge kooperante, treći je stup funkcionalna poljoprivreda, posebice u vinu i maslinarstvu.

Četvrti stup su uobičajene kompanije koje postoje svugdje, kao što su banke, osiguravajuća društva i ostali uslužni sektori. Ti nam stupovi omogućuju da Istra danas ima najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj koja se vrti oko 6,5 posto na godišnjoj razini. Dio programa Istarske županije jest smanjiti stopu nezaposlenosti ispod pet posto do kraja mandata 2009. godine, a vjerujem da ćemo do kraja ovog desetljeća postići punu zaposlenost.

• Tko od stranih ulagača prednjači u Istri?
- Objektivno govoreći, nema nekih velikih stranih ulaganja u istarsku privredu. S obzirom na dvije nove tvornice, ispada da Danci najviše ulažu jer su sa 75 milijuna eura ozbiljan investitor. Međutim, snaga istarskoga gospodarstva nije vezana uz strana ulaganja, barem ne u ovom trenutku, iako smo za njih vrlo zainteresirani. Snaga istarskoga gospodarstva je u vitalnosti postojećih tvrtki, kako onih u turizmu koje snažno ulažu u svoj razvoj, tako i triju industijskih tvrtki Uljanika, TDR-a i Cimosa. Strana ulaganja nisu bila ključna za ulazak Istre u novi razvojni ciklus koji će trajati pet do sedam godina i pretvoriti Istru u posve drugačiju regiju nego što je bila dosad. Veća kvaliteta života, zdraviji okoliš i zdravstveni standardi te snažno gospodarstvo - miks je koji ćemo ostvariti i dokazati da industrije i turizam mogu kohabitirati i da rast gospodarstva može utjecati i na sektore poput kulture i obrazovanja.

• Za razliku od Arenaturista, Istraturist Umag uspješno posluje, ali problem je u tome da Zagrebačka banka oklijeva s prodajom?
- Za razliku od pulske tvrtke, sva su ostala turistička poduzeća u osnovi uspješna. Tu uspješnost treba mjeriti neposrednim rezultatima poslovanja ili na osnovi konkretnih razvojnih planova koje imaju ili ih žele realizirati s lokalnom zajednicom. Istraturist je samo jedan, u ovom trenutku najbolji primjer takve uspješne suradnje.

• Ne mislite li da Istraturistu treba vlasnik iz branše?
- Zagrebačka banka se dosad pokazala kreativnim vlasnikom i poslovanje tvrtke u suradnji sa Sol Meliom je uspješno. To je definitivno kombinacija koja je, gledajući ekonomski, pomalo neobična, ali rezultati nisu izostali.

• Podržali ste projekt LNG terminala u Plominu. Je li moguće da Istra otme taj projekt Omišlju?
- Nije ideja nešto oteti. Ideja je ponuditi alternativnu lokaciju za LNG, jer smatram da je terminal ukapljenog plina apsolutno potreban Hrvatskoj za opskrbu plinom, dok Jadran treba koristiti kao dobavni smjer. Naime, s talijanske strane postoji ambicija gradnje dvaju LNG terminala na sjevernom Jadranu, od kojih je jedan u Omišlju. Prema svemu što su rekli ekolozi, Omišalj nije optimalna lokacija i zato sam ponudio Plominski zaljev ili eventualno rt Koromačno, gdje je locirana tvornica cementa Holcim s kojom LNG svakako može kohabitirati.

• S obzirom na to da Luci Rijeka želite uzeti stočne i drvne terminale za turističku marinu, je li moguća kohabitacija takve jahtaške marine sa svom tom industrijom koja se također planira?
- Istočna obala Istre neće se razvijati jedino kroz industriju. Turizam u Rapcu vrlo je vrijedan i mnogima vrlo atraktivan, pa i podupiremo razvoj u rabačkom klasteru. Istra ipak ne može živjeti samo od turizma. Veliki sam pobornik razvoja održivog turizma i svjestan sam da, želimo li suvremenu, konkurentnu i snažnu Istru, moramo imati i industriju, i to diverzificiranu. Budućnost Istre želim vidjeti u brodogradnji, duhanskom biznisu, autodijelovima, proizvodnji električne energije u Plominu i u LNG terminalu.

• Hoće li vam Luka Rijeka dati terminale u Istri za gradnju marine?
- Kad je riječ o Raškom kanalu, još nije donesena konkretna odluka o tome kakav će razvojni put imati. To sigurno ne može biti samo stočni i drvni terminal. To je prejeftino i presiromašno za Istru koja ima daleko bogatije resurse; ne bude li se za Raški zaljev osmislio neki važan i velik industrijski projekt, nema sumnje da ćemo se već za godinu-dvije pobrinuti da ga industrija i Luka Rijeka zaborave i pretvoriti ga u nešto u čemu se već dokazala uspješnost privrede Istre, a to su marina, hoteli i golfska igrališta.

• Je li preseljenje Uljanika još dio vaše vizije za Istru?
- Preseljenje Uljanika ideja je koju sam iznio prije nekoliko godina i izazvala je velike polemike. Mislim da će se najkasnije za desetak godina uvidjeti kako uopće nije bila suluda; siguran sam i da bi Uljanik zdušno prihvatio kad bi mu netko danas ponudio novu lokaciju, svjestan da se konkurentnost na svjetskom tržištu ne može dugoročno postići gradnjom brodova u srcu grada, gdje su mnogi troškovi poslovanja daleko veći od gradnje u nekom od zaljeva na istočnoj istarskoj obali.

• Kratkoročno ste, dakle, odustali od te ideje?
- Taj projekt u ovom trenutku nije dio plana županijske uprave. Danas je to tek jedna iznesena ideja koju su mnogi napali, a mnogi i odobrili, ali nije nešto o čemu danas razgovaramo.

• Kakvi su odnosi s investitorima iz Izraela nakon propasti projekta tvornice za prenamjenu zrakoplova u Zračnoj luci Pula?
- Tvornica za prenamjenu putničkih zrakoplova u teretne jedan je od vrijednih projekata koje smo razvijali i koji, nažalost, nije uspio zbog glupog ponašanja oporbe, ali i iz drugih poslovnih razloga. Naši odnosi s izraelskim investitorima su pozitivni, a bit će i ubuduće. Međutim, zasad se ne može očekivati takva vrsta ulaganja koja bi, prema mom mišljenju, bila tehnološki izazov i sjajna poveznica s onim što u Istri već radimo. Tercet brodova, autodijelova i zrakoplova se, nažalost, neće ostvariti.

• Prvi ste predsjednik Jadranske euroregije, a Pula je njezino središte. Kakve će to financijske koristi donijeti gradu i županiji?
- One se mogu očekivati već prvih godina poslovanja. Oko milijun eura očekujemo samo za poslovanje, a nakon toga slijedi kandidiranje projekata zajedno sa svim članicama regije usmjerenima na zaštitu okolišta i kulturu.

• Golfski tereni na Marleri još su jedan veliki projekt za koji se čini da se ipak neće ostvariti.
- Marlera će se ostvariti, samo je pitanje kad i s kime.

• To je postalo upitno?
- Nije upitno, nego je činjenica da svaki dosadašnji partner koji je projekt Marlera kupio od utemeljitelja i inicijatora, gospodina Dražena Ladića, nije nastavio s njegovim ostvarenjem. Stručne službe županije i općine maksimalno smo stavili na raspolaganje, međutim, u tom je projektu bilo niz nepoznanica koje ni dandanas nisu riješene. Volim golf, znam ga igrati, igram ga čak i dobro, ali golf je jedna stvar, a biti realan u parametrima kad ste investitor, nešto je drugo. Graditi golfska igrališta, koja podrazumijevaju milijunske troškove u eurima, a da se istodobno ne može dobiti mogućnost gradnje hotela, apartmana i vila - nije realno.

• Je li onda Ladićev projekt koji je država objeručke prihvatila zapravo neisplativ?
- Nije neisplativ, ali nije takav da se na njemu može zaraditi golem novac, što je čest slučaj kad je riječ o golfu. To je vrlo zahtjevan i ekonomski težak projekt koji treba znalački realizirati i u njemu nema previše ‘lufta’.

• Što kažete na tvrdnju da je Istra jedina regija koja nikad nije izišla iz jednopartijskog sustava?
- Istra živi demokraciju kao i svi ostali dijelovi Hrvatske, a ljudi glasuju za IDS jer u nas očito imaju povjerenja.

• Neki kažu da je tome tako jer ste sklopili dobru trgovinu s jakim nacionalnim strankama i osigurali da vam nijedna ozbiljnije ne dira Istru?
- Postoje različite optužbe na moj račun. Politički dogovori s SDP-om, razgovori s HDZ-om, pa opet dogovori s HSS-om, HNS-om, HSLS-om, HSU-om dio su hrvatske političke scene. Istarska demokratska stranka želi biti jedan od kreatora hrvatske politike, kako unutarnje, tako i vanjske. Uvijek smo bili uključeni u sve odnose kad je riječ o susjedima, Sloveniji i Italiji, ali i kad je riječ o Europskoj uniji. Prema tome, uloga naše regionalne i naizgled male stranke ne iscrpljuje se samo u Istri, već želimo dati doprinos i šire, a to cijene svi u Hrvatskoj.

• Čuje li vas premijer Sanader kad se žalite da je položaj župana bespredmetan s obzirom na proračun kojim raspolažete?
- Napola čuje, pa onda ipak nešto dâ. Sanaderova je Vlada dosad pokazala visok stupanj senzibiliteta za programe i projekte koje smo osmislili i ostvarili u Istarskoj županiji. Mogu biti politički konkurent Sanaderovoj Vladi u Saboru, ali, s druge strane, korektno je priznati da će ta vlada napraviti mnogo za Istru bude li Vladina sjednica u Poreču uspješna.

• Jeste li izračunali kako će na Istru financijski utjecati fiskalna decentralizacija?
- Jesmo. Nažalost, županija gubi oko 5,5 milijuna kuna. Jedina smo županija u gubitku zato što se veliki porezi nekih kompanija ne mogu nadoknaditi porezom na dohodak. S druge strane, kada se sumira bilanca, preostaje nekoliko milijuna viška za Istru u raznim gradovima. Međutim, očekujem da će se gubici koji se pojavljuju, pogotovo u proračunu Grada Rovinja i županije, u dogovoru s Ministarstvom financija nadoknaditi kapitalnim projektima koje u Istri imamo. Zasad nećemo dizati galamu jer želimo konstruktivne razgovore. Međutim, ne bude li išlo drugačije, morat ćemo žešće nastupiti na terenu na tu temu.

• Mislite li da ste najmoćniji župan među županima?
- Definitivno ne. Ja sam jedan od onih 21 koji su bitni za Hrvatsku. Dugo sam na političkoj sceni i gotovo svi gradonačelnici, a i mnogi načelnici u Istri, članovi su Istarskog demokratskog sabora, a to daje određenu političku vjerodostojnost. Ne bježim od toga da priznam kako to daje i neku političku snagu.

• Kako će Sveučilište u Puli osigurati da postane konkurentno Trstu, Padovi, Grazu i još nezaobilaznom Zagrebu?
- Vrlo teško. Ali mi i ne namjeravamo biti konkurencija tako velikim i poznatim sveučilištima s višestoljetnom poviješću. Želimo stvoriti vrlo malo i vrlo suvremeno, fleksibilno sveučilište s nekoliko tisuća studenata koji će moći studirati vrlo različite programe. Tako želimo napraviti odmak u odnosu na sveučilišta koja ste nabrojili.