Projekt brze nizinske pruge Zagreb ?Rijeka postaje nemoguća misija

Bude li se provedba projekta izgradnje brze nizinske pruge Zagreb-Rijeka odvijala na razini danas održane javne rasprave o izmjenama Prostornog plana Karlovačke županije radi utvrđivanja koridora te pruge, pitanje je može li se do kraja 2012. godine govoriti o dovršenju pruge

 Naime, temeljem projekcije razvoja riječke luke i njenog godišnjeg prometa od preko 20 milijuna tona do 2025. godine, Vlada je IGH-u dala u zadatak da izradi projekt “Pruge visoke učinkovitosti” na relaciji Državna granica Botovo-Zagreb-Rijeka, popularno zvane “nizinske pruge”, duljine  147 do 160 km, ovisno o trasi, i koja bi bila dio zadanoga europskoga koridora 5B. Ta bi pruga trebala putničkim vlakovima omogućiti sigurno prometovanje brzinama i do 200 km/h, a teretnima, koji bi činili preko 70 posto ukupnog prometa tom prugom, brzine od 120 km/h, što bi značilo prolazak vlaka tom prugom u intervalima između 10 i 12 minuta.

Projektant iz IGH Stjepan Kralj, obrazlažući osnovne kriterije određivanja trase buduće pruge, istaknuo je njenu “nevjerojatnu kompliciranost” uvjetovanu strogim sigurnosnim parametrima koje za takve brzine nameću međunarodni tehnički standardi. Među mnoštvo tek identificiranih, ali ne i riješenih problema, Kralj je Karlovac i njegovu zaobilaznicu istaknuo kao najveći. Kako bi se Karlovac rasteretilo takvog tranzitnog teretnog prometa, zamišljeno je da se izgradi zaobilaznica koja bi nizinsku prugu  vodila od predloženog “tehničkoga kolodvora” Goljak dionicom preko istočnih karlovačkih predgrađa Turnja i Mekušja, i povezivala je natrag s postojećom prugom južno od Duge Rese u tehničkom kolodvoru u Belaju. Blizina grada, prolaz upravo kroz važnu 2. zonu zaštićenog vodocrpilišta Grada, te žrtvovanje bitne razvojne zone Grada, uključujući rijeke Koranu i Mrežnicu, prevažne su Karlovčanima da bi olako prihvatili žrtvovanje svojega grada za “više državne ciljeve”.

Iznenađeni ponuđenim rješenjima, pročelnici gradskih odjela za prostorno uređenje i izgradnju Gordana Koprivnjak i Oliver Bosanac, te arhitekt Juraj Juričić, iznijeli su niz zamjerki na trasu koja se nastoji nametnuti. Tražili su mogućnosti premještanja trase nove pruge znatno istočnije od Grada, a što Kralj odbacuje zbog nemogućnosti uklapanja zadanih parametara u brdoviti reljef toga kraja. Oliver Bosanac upozorio je da se, gledano s arhitektnonsko-urbanističkog aspekta, koridorom pruge uz sportsko-rekreacijski i turistički kompleks razara Grad i koncept njegova razvoja. Uz izrazito pejzažno razaranje, Bosanac je istaknuo da se ovakvim nasilnim nemetanjem prometnica od Karlovca pravi instalacijski kanal za cijelu Hrvatsku.

Stručni savjetnik za promet Grada Karlovca Miloš Đanković gotovo s nevjericom je upitao kako će budući vijadukt zaobilaznice proći upravo kroz mjesto na kojem se već gradi most preko Korane i gdje dolazi velika petlja rasteretne zaobilaznice auto-ceste oko Karlovca. Time je Đanković podsjetio da se izgleda ponavlja model nametanja koridora državnih prometnica, što su Karlovčani već osjetili izgradnjom autoceste prema Rijeci.  - Ne razumijem kako je sad odjednom taj koridor za željeznicu dobar, a nije nikako valjao kad smo ga kao najbolju varijantu predlagali za nastavak auto-ceste prema Rijeci. Umjesto toga, nametnut je pravac auto-ceste preko Grada, a mi smo tada predlagali da se istim koridorom, tim kojim se sada forsira pruga, provedu zajedno i auto-cesta i pruga, što bi bilo najmanje štetno, rekao je Đanković. Uz niz drugih nedorečenih detalja, u kojoj Grad Karlovac postaje nezaobilazan dionik, Gordana Koprivnjak konstatirala je uzaludnost takve javne rasprave na kojoj se od učesnika traži da daju svoje primjedbe na nešto za što ne znaju ni što je i kuda prolazi.

Obrazlažući složenost nemoguće misije koju su dobili i koju nepripremljenu nude javnosti na raspravu, Kralj je rekao da je zbog nastojanja uvažavanja brojnih ograničenosti, među njima posebno i zaštitu prirode, već sad jasno da će umjesto 800 milijuna eura, kako je to bio najavio ministar Božidar Kalmeta, samo ta pruga stajati barem preko 2 milijarde eura. Kao primjer naveo je da je zbog 60-postotnog proširenja ekoloških kriterija IGH, uz predviđeni tunel Kapela dužine 14,5 km predvidio i 10 km dug tunel kroz Kapelu u Vinodol, odakle će pruga Vinodolskom udolinom preko Krasice do Rijeke, kao i izgradnju brojnih vijadukata. No, to bi istodobno značilo dodatnu sigurnost i u cestovnom prometu, dodao je Kralj, jer će se većom orijentacijom na željeznički prijevoz tom prugom, s cesta maknuti oko 1.500 kamiona-cisterni. I dok daljnji nastavak rasprave tek slijedi, u što spada i izrada studije utjecaja pruge na okoliš, sa zanimanjem se očekuje i konkretan plan rješenja spajanja te nove “nizinske” pruge sa zagrebačkom postojećom željezničkom i drugom infrastrukturom, kao i dovođenje nove pruge u ionako prometno zagušenu Rijeku.   (Mladen Volarić)