Prolazi vrijeme velikih kompanijskih IT sustava, softver će se kupovati kao usluga

Više nećemo kupovati servere i softverska  rješenja, nego broj jedinica usluge. Primjerice, podaci za obračun plaća poslat će se na web i nakon obračuna platit će se korištenje uslugom obračuna. To će tvrtkama biti mnogo jeftinije od posjedovanja IT sustava i zaposlenika koji ga održavaju.

Piše: Dejan Ljuština, Deloitte

Često se u marketinške svrhe pod pojmom ‘cloud computing’ podrazumijevaju usluge koje tomu ne pripadaju. Da bi se IT usluga smatrala ‘cloud computingom’, mora imati pet obilježja. Servisni model prvo je važno obilježje: korisnik kupuje i aktivira uslugu neovisno o tehnologiji koja stoji iza usluge. Na taj model oslanja se i uporaba i naplata u skladu s trenutačnim potrebama. Internetski pristup usluzi, elastičnost te skaliranje usluge važna su obilježja usluge ‘clouda’. Iskorištavanje skupnih resursa za pružanje usluga različitim klijentima, pri čemu klijent nije nužno svjestan mjesta resursa, posljednje je važno obilježje.Dejan Ljuština, direktor u Odjelu za poslovno savjetovanje u Deloitteu, ističe specifičnost situacije.- Upravo ta obilježja razlikuju usluge ‘clouda’ od drugih vrsta već dostupnih IT usluga poput IT eksternalizacije, virtualizacije i drugih. Naime, ‘cloud computing’ tehnološki očito nije revolucija, sva su obilježja već viđena. Međutim, njihova kombinacija, dostupnost ‘bandwidtha’ i zajednička arhitektura promijenit će način na koji razmišljamo o IT-u - kaže Ljuština. IT više neće biti infrastruktura koju svatko kupuje i posjeduje, nego će se kupovati poput komunalnih usluga. Naime, više nećemo kupovati servere i softverska rješenja, nego broj jedinica usluge. Mnogo je takvih primjera zamjene infrastrukture uslugom, primjerice obračunavanje plaća za zaposlenike tvrtke čiji će se podaci poslati na web i nakon obračuna platit će se korištenje uslugom obračuna plaća u skladu s brojem obračunskih jedinica.

Pitanje sigurnosti podataka
Mnogo je očekivanih poslovnih prednosti - najočitija je promjena troškovne strukture. Naime, umjesto velikih kapitalnih ulaganja tvrtke će plaćati samo ono čime se koriste. Nadalje, bez posjedovanja velikih IT sustava neće ni biti potrebe za radnom snagom koja bi održavala te sustave. Takva će se situacija osobito dobro vidjeti u operativnom dijelu poslovanja u kojem će se povećati agilnost i fleksibilnost.
- Za razliku od trenutačne situacije, u kojoj su tvrtke ograničene IT resursima i vremenom potrebnim za investiciju u nove, s ‘cloud computingom’ mogu učinkovitije i mnogo brže prilagoditi resurse - ističe Ljuština.No ‘cloud computing’ nije bez nedostataka. Najveću zabrinutost izaziva pitanje upravljanja podacima. Kako osigurati sigurnost i tajnost podataka na serveru za koji ne znamo gdje je i koji dijelimo s mnogo korisnika? Osim tehničkih rješenja ‘cloud computinga’ može se uvesti i različitim modelima koji se razlikuju od pružatelja do pružatelja usluga i omogućuju različite razine kontrole. Osim očitih modela poput modela ‘public clouda’, pri čemu je pružatelj usluga ‘clouda’ druga tvrtka, i modela ‘private clouda’ u kojem je korisnik usluge i vlasnik  infrastrukture ‘clouda’, postoji model i ‘virtual private cloud’ koji omogućava finiji prijelaz od privatnog do javnog ‘clouda’, gdje je dio ‘public clouda’ posvećen pojedinom klijentu. Za razliku od njega ‘hybrid cloud’ hibridni je model u kojem će dio usluga biti u privatnom, a dio u javnom ‘cloudu’. Posljednji, ali ne manje važan model, jest ‘community cloud’, prilagođen određenom korisniku. Osim sigurnosti velik je nedostatak ‘cloud computinga’ trenutačni nedostatak standardizacije i interoperabilnosti. Međutim, zamjena sustava ni danas nije lagan zadatak.

Još u početnim  fazama
- Iako se mnogo govori o ‘cloud computingu’, on je još u početnim fazama i razvoja i prihvaćenosti u svijetu - ističe Ljuština. Male i srednje tvrtke sigurno će se lakše odlučiti za prijelaz na ‘cloud computing’ zbog relativno jednostavne migracije. Pogotovo to vrijedi za tvrtke koje su na početku razvoja i koje mogu gotovo potpuno eliminirati IT resurse. Međutim, za velike tvrtke prelazak je mnogo složeniji.
Prelazak na ‘cloud computing’ olakšan je različitim razinama usluga. Trenutačno se usluge ‘clouda’ mogu klasificirati u jednu od četiri razine. Model infrastrukture kao usluga (IaaS),  podrazumijeva pristup osnovnim računalnim resursima kao što su kapacitet za čuvanje podataka ili virtualni serveri. Platforma kao usluga (PaaS)  podrazumijeva pristup različitim platformama na kojima klijent može razvijati vlastite aplikacije a da se ne brine za donje slojeve. Sljedeća je razina softver kao usluga (SaaS), zasad najprihvaćenija razina, koja podrazumijeva uporabu gotovoga softverskog rješenja kao što je aplikacija za elektroničku poštu. Model poslovnih procesa kao usluge (BaaS) usluga je cijeloga poslovnog procesa i ujedno najviša razina. Samo je jedan primjer procesiranje plaća, pri čemu korisnik ne zna koji je softver i/ili hardver zadužen za proces, nego samo pošalje podatke koji se moraju obraditi i kao rezultat dobije obračun.

Kreiranje novih modela
Ljuština naglašava kako u razmatranju prihvaćenosti ‘cloud computinga’ treba razlikovati i stupanj usklađenosti poslovanja i paradigme ‘cloud computinga’. Prvi je stupanj svakako onaj na kojemu se postojeći procesi uz minimalne promjene samo presele na ‘cloud computing’.Drugim stupnjem možemo smatrati slučajeve u kojima se poslovni procesi prilagođavaju za ‘cloud computing’.  Farmaceutska firma Genentech primijenila je ta načela i omogućila svojim prodajnim predstavnicima da budu u stalnom kontaktu s medicinskim stručnjacima. Treći su stupanj novi poslovni modeli poput pokušaja farmaceutskih kompanija da podijele rezultate istraživanja. Upravo taj potencijal stvaranja novih poslovnih modela može poremetiti tržište i promijeniti izgled industrija.