Propast avanture s nagibnim vlakovima

U tiskanom izdanju Lidera od četvrtka 2. srpnja 2009. objavljena je priča 'Propast avanture s nagibnim vlakovima'. Naše teze  da željeznička infrastruktura u Hrvatskoj nije prilagođena nagibnim vlakovima te da se da se oni često kvare jer ne postoje adekvatni rezervni dijelovi  zbog čega je sigurnost putnika upitna Uprava HŽ nazvala je neutemeljenima. Tekst objavljen prije manje od mjesec dana u tiskanom izdanju Lidera objavljujemo u cijelosti.

piše Mislav Nekić
[email protected]

Foto: Dražen Lapić

Vlakom od Zagreba do Splita za četiri sati, ambiciozno najavljivani projekt Hrvatskih željeznica, kupnje osam nagibnih vlakova, polako gubi svoj smisao. Pretvara se u Bulajićev 'Vlak bez voznog reda'. Umjesto da superbrzi i skupi vlakovi jure ličkom prugom, vrijeme provode na servisima i na prugama koje nisu predviđene za HŽ-ove jurilice. Naleti na kamione, odrone i bliski susreti sa stokom samo su neke od situacija s kojima se suočavaju vozači. Uprava HŽ-a opravdava se da je riječ o manjim nezgodama i kvarovima koji nemaju veze ni s vlakovima ni s infrastrukturom.

No, da u cijeloj priči ipak nešto ne valja pokazuje odluka tvrtke HŽ Vuča vlakova, na čijem je čelu Oliver Krilić, da definitivno odustane od popravka nagibnog vlaka oštećenog u sudaru s kamionom 2006. g. Kao glavni razlog navodi se neisplativost jer bi se za popravak vlaka trebalo platiti minimalno 20 milijuna kuna, što je više od polovine vrijednosti novog vlaka. Uz već 2,5 godine koliko je vlak još u garaži, na popravak i puštanje u redoviti promet trebalo bi čekati još dvije godine. – S obzirom na to da vlak dvije godine ne bi zarađivao, odlučili smo njegov popravak ne uvrstiti u financijski plan za 2009. Zato ćemo ga izrezati, a iskoristive dijelove upotrijebiti za redovito održavanje ostalih nagibnih vlakova - rekao nam je Krilić.

Putnicima neudobno

Kako što doznajemo od sindikata koji djeluju u sklopu HŽ-a stanje s ostalih sedam vlakova također nije blistavo. Preciznije, od ukupno osam nagibnih vlakova kupljenih 2004. godine, po cijeni od 4,25 milijuna eura (za svaki vlak), za promet se na dan koristi njih pet jer su dva već dulje izvan pogona, a jedan čeka u garaži kao rezerva.

– Kupljeni vlakovi uopće nisu kompatibilni s našom željezničkom mrežom, nema rezervnih dijelova i zato se stalno kvare. Najveći problem kod brzih vlakova su česta puknuća osovina s čime su se susretale i njemačke željeznice te ih iz zbog toga povukle iz prometa- rekao nam je Nenad Mrgan, predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske. Za lošu investiciju optužuje bivšu Upravu HŽ-a na čijem je čelu bio Marijan Drempetić koji je megalomanskim projektom htio da Lička pruga odnosno linija Zagreb–Split bude konkurentna autocesti Dalmatini. – Naš se sindikat od početka protivio kupnji tih vlakova jer svugdje u svijetu oni zbog premalo putničkog prostora voze na relacijama do 150 kilometara. Pokazalo se da smo bili u pravu. Osim što se često kvare, pao je i broj putnika koji se žale da im je vlak neudoban za tako dugu vožnju (oko 400 kilometara za šest sati) - kaže Mrgan.

Branko Kreš, predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske složio se s kolegom dodavši da je neshvatljivo kupovati vlakove vrijedne 34 milijuna eura, a da se prije toga nije osigurala potrebna infrasturuktura i rezervni dijelovi kojih sada nedostaje. -Smatram da se novac trebao uložiti u modernizaciju željezničke infrstrukture, uređenje kolodvora i poboljšanje radnih uvjeta. Time bi tadašnja Uprava podignula razinu usluge građanima, a radnici bi imali iste uvjete kao i ostale europske željeznice. Sigurno bi se profitiralo, a sada se vlakovi stari samo četiri godine moraju krpati od dijelova kojih više nema na tržištu - govori Kreš.

Izbačeni iz planova

Tvrdnje da željeznička infrastruktura u Hrvatskoj nije prilagođena nagibnim vlakovima i da se oni često kvare, Uprava HŽ smatra neutemeljenima. 'Vlakovi se redovito održavaju prema uputama proizvođača i važećim propisima. U prometu su već pet godina i funkcioniraju bez ozbiljnijihnijih kvarova. Redovito se nabavljaju rezervni dijelovi, a na dijelu nagibnih vlakova zamijenjeni su kotači, što je obavljeno u specijaliziranoj radionici u Njemačkoj ', piše u priopćenju koje smo dobili iz HŽ-a. Dodaju da nagibni vlakovi uopće ne zahtijevaju posebnu infrastrukturu jer postojeća omogućava prometovanje nagibnih vlakova većom brzinom u odnosu na obične vlakove. Međutim, u odgovoru demantiraju sami sebe.

Naime, objašnjavaju da kad se vlaku propisuje veća brzina vožnje stanje trase treba prije toga provjeriti posebnim nagibnim mjernim vlakom. Od ukupno četiri dionice na kojima voze nagibni vlakovi (Zagreb - Split, Zagreb – Osijek, Zagreb – Rijeka i Zagreb –Požega) zeleno svjetlo za brzu vožnju do danas su dobile samo dvije linije (Zagreb – Split i Zagreb – Rijeka). Potkrepljuje to tvrdnjom sindikalista da je kupnja vlakova koji ne služe svojoj svrsi promašena investicija. Pogotovo uzme li se u obzir da su nagibni vlakovi (bez troškova održavanja) 30 do 40 posto skuplji od klasičnih. Da je HŽ definitivno odustao od projekta nagibnih vlakova potvrđuje i činjenica da planira do 2015. kupiti 92 vlaka koji će se koristiti za gradsko-prigradski i regionalni promet, a nijedan od njih neće biti nagibni.